Sprema li Moskva preko zaboravljene norveške tvrđave teren za udar na Zapad: "Idealno mjesto za udar na NATO"

Saveznici sumnjaju da Rusija izviđa ključne podmorske kablove u vodama oko Svalbarda te organizuje događaje vojnog karaktera koji testiraju granice pravila što uređuju njeno prisustvo na tom području.

Dok Rusija pojačava hibridne napade širom Evrope, Oslo se utrkuje s vremenom kako bi jačanjem svojih pomorskih i izviđačkih kapaciteta zaštitio sjeverno krilo, dok lokalne vlasti na Svalbardu ulažu u kritičnu infrastrukturu pa čak imaju i spreman plan evakuacije.

"Tenzije su sve veće na Arktiku i na sjeveru, a Svalbard je, naravno, dio toga", rekao je za POLITICO norveški ministar odbrane Tore Sandvik te dodao:

"Znamo da Rusija koristi mnogo načina da pokuša provocirati ili pronaći metode za hibridne prijetnje".

Uprkos statusu norveške teritorije, na Spitsbergenu, glavnom ostrvu ovog arhipelaga, nalazi se ruski grad. Decenijama su Moskva i Oslo uspješno spriječavali da tenzije eskaliraju, ali je ta krhka ravnoteža danas pod sve većim pritiskom. Zapadne zemlje sve više brinu ruski hibridni napadi u Evropi i upozoravaju da bi Moskva mogla pokušati ograničeni upad na teritoriju neke od članica NATO-a do kraja ove decenije.

"Rusko rukovodstvo je izuzetno nepredvidivo i sve sklonije riziku", rekla je Kari Aga Myklebost, profesorica ruske historije i stručnjakinja za Svalbard na Arktičkom univerzitetu u Norveškoj te dodala:

"Ne bih isključila nijedan scenarij kada je u pitanju spremnost Kremlja na konfrontaciju s NATO-om":

Daleki sjever, visoke tenzije

Decenijama je Svalbard bio simbol norveške maksime "Daleki sjever, niske tenzije" koja je podrazumijevala napore za izgradnju saradnje među arktičkim zemljama, uključujući i Rusiju.

Osim udaljenosti jer se nalazi više od 900 kilometara od kopnenog dijela Norveške i ekstremno niskih temperatura, razlog za to bio je i jedinstven status arhipelaga. Prema međunarodnom ugovoru iz 1920. godine, države su priznale suverenitet Osla nad ostrvima, a zauzvrat su dobile prava na eksploataciju resursa pri čemu su Sovjeti ubrzo nakon toga kupili grad Barentsburg radi eksploatacije lokalnih nalazišta uglja.

Ugovor je također zabranjivao bilo kojoj naciji korištenje Svalbarda u ratne svrhe, uključujući izgradnju pomorskih baza i utvrđenja, ali Norveška ipak posjećuje arhipelag brodovima obalne straže i vojske.

Na vrhuncu Hladnog rata, na Spitsbergenu, jedinom naseljenom ostrvu, živjelo je 2.400 sovjetskih građana, što je činilo oko 70 posto ukupnog stanovništva.

Moskva ima malo interesa da naruši taj ugovor jer bi se to moglo obiti o glavu njenim vlastitim interesima.

"Rusija je bila oprezna kako bi izbjegla bilo kakvu eskalaciju", rekla je Myklebost.

To ga čini strateški važnim i za NATO.

"U slučaju vojnog sukoba, ovo je mjesto gdje bi ruske podmornice mogle ući u Sjeverni Atlantik, sakriti se na većim dubinama i predstavljati prijetnju za NATO i SAD", istakla je.

Ipak, tenzije su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu. Od 2022. godine, lokalni ruski zvaničnici suočavaju se s kritikama zbog organizovanja omladinske organizacije koja je indirektno povezana s mornaricom, najavljivanja raketnih vježbi u blizini i održavanja godišnjih parada s vojnim obilježjima, koje su u jednom navratu uključivale i prelet helikoptera. Moskva je 2024. godine uvela i direktne linije brodom iz Rusije, a prošle godine osnovala je ogranak Ruskog geografskog društva, na čijem je čelu bivši ministar odbrane Sergej Šojgu.

"Mi to zovemo provokacijama u sivoj zoni. To je vrlo ekonomičan način za isticanje ruskog prisustva i osporavanje jurisdikcije Norveške", navela je Myklebost.

Kao rezultat toga, norveške obavještajne službe su ove godine upozorile da Kremlj ima za cilj povećati ruski manevarski prostor na Svalbardu. Britanske, američke i norveške snage ovog su proljeća navodno uhvatile ruske brodove kako u blizini obale Svalbarda testiraju tajno oružje za presijecanje podmorskih kablova.

Iako se rezerve uglja u Barentsburgu smanjuju, Moskva ne odustaje od tog grada. Prema finansijskim izvještajima, Moskva je državnoj kompaniji Trust Arktikugol, koja upravlja Barentsburgom, osigurala oko 1,89 milijardi rubalja (20 miliona eura) federalnih subvencija u 2025. godini.

Ruski ambasador u Norveškoj Nikolaj Korčunov izjavio je za POLITICO da želi vidjeti transformaciju ekonomskih aktivnosti u Barentsburgu s uglja na usluge, dodajući da Arktikugol ulaže u održavanje grada.