Stojanović: Krivična prijava protiv RTRS-a je ljudska obaveza; SDP je spreman razgovarati sa svim strankama

Stojanović ističe da podnošenje krivične prijave protiv odgovornih u RTRS-u za njega nije nikakav politički performans, već građanska, ljudska i ustavna obaveza.

Očekujete li stvarnu reakciju Tužilaštva BiH ili će i ovaj slučaj završiti kao politički potez bez pravnog epiloga?

Kada javni servis, koji finansiraju građani, višesatnim programom veliča pravosnažno osuđenog ratnog zločinca, to je direktno kršenje Krivičnog zakona BiH. Pomirenje u ovoj zemlji ne može početi zaboravom, ono mora početi istinom. Od Tužilaštva BiH očekujem da radi svoj posao i primijeni zakon. Ako pravosuđe ostane nijemo na direktan prijenos opela i glorifikaciju zločinca, onda se otvoreno pitam kakvu poruku šaljemo žrtvama, ali i svim građanima u Bosni i Hercegovini. Podsjetit ću vas da sam prije godinu i po podnio krivičnu prijavu i protiv Milorada Dodika zbog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. To je bilo onda kada je, tokom političkih govora i medijskih istupa, najprizemnije vrijeđao Bošnjake kao narod.

Ako želimo budućnost, ratni zločinci ne mogu biti heroji i neću odustati od pritiska dok institucije ne počnu sankcionisati ovakvo rušenje države i mira. Jako je važno naglasiti da ovakav odnos prema ratnim zločincima nije stav svih Srba u Bosni i Hercegovini. Možda jeste većine, ali nikada i sigurno nije moj.

Srđana Amidžića optužili ste da pokušava postati "nova verzija Dodika", koristeći nacionalizam i vjerske podjele. Da li političari iz Sarajeva, uključujući SDP, ponekad reakcijama na takve izjave dodatno hrane upravo onu politiku koju kritikuju?

Ne slažem se s tezom da reakcija na rušenje države hrani nacionalizam. Šutnja ga hrani. Gospodin Amidžić, baš kao i Draško Stanivuković, koristi isti recept i pokušava biti "nova verzija Dodika", jer očigledno misle da se jedino radikalizacijom mogu dobiti glasovi u Republici Srpskoj. Moja reakcija nije hranjenje njihovog narativa, već postavljanje jasne granice. Kada neko iz pozicije moći provocira jedan narod, svojom ličnom i moralnom obavezom smatram da moram reagovati, jer kada branimo narode i građane u Bosni i Hercegovini, mi onda branimo i državu.

Kandidat ste za Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Šta ste kao potpredsjednik Federacije konkretno promijenili u životima građana i zbog čega bi vam birači sada trebali dati novi mandat?

Moj prvi i najvažniji zadatak na poziciji potpredsjednika FBiH bio je spriječiti dalju blokadu institucija i osigurati da Federacija dobije funkcionalnu Vladu nakon četiri godine tehničkog mandata i političkog zarobljavanja SDA. Pokazali smo da niko ne može držati građane kao taoce vlastitih političkih ambicija. Otkako je imenovana nova Vlada, fokusirali smo se na stabilizaciju budžeta, redovnu isplatu i rast penzija, te usmjeravanje sredstava ka najranjivijim kategorijama. Kao kandidat za Predstavnički dom, tražim mandat da nastavimo taj posao, da kroz zakonodavnu vlast osiguramo usvajanje ključnih fiskalnih zakona, zaštitimo radnička prava i nastavimo, kroz promociju zajedništva i poštovanja, graditi multietničku Bosnu i Hercegovinu u kojoj zakoni vrijede jednako za sve.

Tvrdili ste da je Trojka najpozitivniji politički projekt u BiH, ali ste ostavili otvorenom mogućnost saradnje SDP-a sa SDA i DF-om. Kako danas na to gledate?

Trojka jeste najpozitivniji politički projekat, jer smo prvi put pokazali spremnost na kompromis zarad napretka države, umjesto ispraznog populizma koji ne donosi rješenja. Međutim, SDP je prije svega državotvorna partija. Kao takvi, mi ne možemo i ne smijemo isključiti razgovore ni sa kim, ako je to u interesu države Bosne i Hercegovine i njenih građana.

Ako se u budućnosti pojavi potreba za širokim probosanskim frontom koji će se suprotstaviti secesionizmu i blokadama, SDP nikada neće staviti stranački interes ispred državnog. To ne znači amnestiju za ranije greške SDA ili DF-a, već politički pragmatizam u kojem je odbrana institucija i napredak prema EU apsolutni prioritet.

Kako ocjenu o "najvećoj socijalnoj reformi" pomiriti s rastom troškova života i kritikama da povećanje minimalne plate nisu jednako uspješno pratili porezno rasterećenje i zaštita radnih mjesta?

Kada sam rekao da je ovo možda najveća reforma od kraja rata, mislio sam na činjenicu da je Vlada FBiH sistemski pristupila rješavanju socijalnog jaza koji je godinama guran pod tepih. Od dječijih dodataka, pomoći porodiljama, pa do historijski najvećih izdvajanja za ugrožene kategorije, Vlada je pokazala socijalnu osjetljivost. Morate znati da je prije tri godine minimalna plata bila za 100 KM manja nego što je danas minimalna penzija. Imali smo inflaciju nakon pandemije kovida i rast troškova života, ali rast penzija i plata bio je minoran. Što se tiče broja zaposlenih, bilježimo rast od preko 15 hiljada, a ja ću vas podsjetiti na crne prognoze i najave opozicije kada se povećavala minimalna plata da će doći do kolapsa, masovnog otpuštanja i slično. Kritike vezane za fiskalne zakone su opravdane s aspekta brzine, ali moramo biti odgovorni. Ranije vlasti su to najavljivale, ali ova

Vlada je imala hrabrosti da to uradi i smanjila je stopu doprinosa sa 41,5% na 36,5%. Opozicija je kritikovala borački dodatak, navodeći da nije dovoljan. Ja ih otvoreno pitam: šta su oni čekali posljednje tri decenije i zbog čega nisu usvojili borački dodatak, pa bismo ga mi danas samo povećavali? Moram naglasiti da je za borački dodatak u budžetu osigurano 234 miliona KM. Ova Vlada, koju predvodi Nermin Nikšić, uradila je za radnike, penzionere, borce i druge socijalne kategorije najviše od svih vlada koje su bile na vlasti u posljednje tri decenije.