Kina ove godine kupila zlato za rekordnih 158,8 milijardi dolara

Druga najveća ekonomija svijeta izdvojila je 158,8 milijardi dolara (270 milijardi KM) za uvoz zlata u prvih osam mjeseci ove godine. To je značajan rast u odnosu na čitavu prošlu godinu, kada je za uvoz 886 tona zlata utrošeno 96,5 milijardi dolara (164 milijarde KM), piše poslovni list Financial Times.

Ovaj nagli rast potražnje uslijedio je nakon što je Kina privremeno usporila kupovinu tokom snažnog rasta cijena zlata, koje su porasle sa 2.625 dolara (4.470 KM) po unci na vrhunac od 5.595 dolara (9.500 KM) početkom godine.

Kina je i sama najveći svjetski proizvođač ovog plemenitog metala, s prošlogodišnjom proizvodnjom od 384 tone, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (WGC).

Analitičari su istakli da kineski investitori sve više kupuju zlato u sklopu širih nastojanja da diverzifikuju svoju imovinu. Ilustracije radi, kineska ulaganja u obveznice američkog Ministarstva finansija smanjena su na 618 milijardi dolara (1.100 milijardi KM), što je najniži iznos još od augusta 2008. godine.

"Centralna banka i privatni investitori diverzifikuju svoje rezerve i štednju prema imovini koja ne nosi rizik druge ugovorne strane, što je dio šire dugoročne strategije očuvanja bogatstva", podsjetila je Lisa Liu, generalna direktorica u kompaniji Gold Mountains Asset Management, ogranku najvećeg kineskog rudnika zlata Zijin Mining Group.

Mogućnosti za domaća ulaganja u Kini prilično su ograničene od 2021. godine i krize na tržištu nekretnina. Kineski indeks dionica CSI 300 u padu je za 1,8 posto ove godine i nalazi se više od petine ispod svog vrhunca s početka 2021., dok su prinosi na kineske državne obveznice blizu historijski niskih nivoa.

"Ovo nije kratkoročna trgovina, već višegodišnje prekomponovanje imovine domaćinstava i države. Obim i kontinuitet kineske kupovine sada su ključni pokretač globalnih cijena zlata i očekujemo da će se taj trend nastaviti sve dok traje nesigurnost u pogledu ekonomskog rasta i geopolitike", dodala je Liu.

Institucionalna kupovina zlata i dalje je najznačajniji faktor rasta cijena na globalnom tržištu. Christopher Hamilton iz kompanije Invesco istakao je da se zlato više ne ponaša kao u ranijim periodima rasta realnih prinosa kada mu je cijena padala te da se trenutno nalazimo u okruženju u kojem investitori po svaku cijenu žele posjedovati realnu imovinu.

Prema procjenama analitičkih kuća poput Goldman Sachsa, Centralna banka Kine kupuje znatno više zlata nego što to zvanično objavljuje. Oni procjenjuju da je kineska centralna banka samo u jednom mjesecu kupila 35 tona zlata, što je znatno iznad zvanično prijavljenih 20 tona.

Ovakav potez Kine dio je šireg globalnog trenda među suverenim državama koje nastoje fizički vratiti i osigurati svoje zlatne rezerve, poput Vlade Nizozemske koja je nedavno prebacila dio svojih zlatnih rezervi iz New Yorka u London, piše Financial Times.