Afrika se razdvaja brže nego što se mislilo: Nastaje novi okean, a novo otkriće mijenja i historiju čovječanstva

Iako naučnici smatraju da će ovaj proces trajati još nekoliko miliona godina, u geološkim razmjerama to predstavlja "treptaj oka".

"Otkrili smo da je razdvajanje u ovoj zoni znatno napredovalo, a Zemljina kora je tanja nego što je iko ranije smatrao. Istočna Afrika je u procesu razdvajanja otišla daleko dalje nego što se mislilo", istakao je Christian Rowan, geonaučnik Univerziteta Columbia, piše portal Science Alert.

"Nacionalni park" geoloških procesa u Keniji i Etiopiji

U fokusu novog istraživanja, objavljenog u naučnom časopisu Nature Communications, bio je rasjed Turkana - geološka zona koja se proteže stotinama kilometara kroz Keniju i Etiopiju.

Analizirajući seizmička mjerenja, tim naučnika je izračunao debljinu Zemljine kore na tom području:

- Izuzetno tanka kora, što znači da je u središtu rasjeda kora spala na svega 13 kilometara debljine, dok na rubovima ovog područja iznosi više od 35 kilometara.

- Kritični prag, što znači da kada kora u zoni raspadanja postane tanja od 15 kilometara, ulazi u fazu poznatu kao sužavanje. Kada dostigne tu tačku, raspad kontinenta postaje neizbježan.

- Rowan je ukazao da što je kora tanja, to postaje slabija, što dodatno ubrzava i podstiče daljnje razdvajanje kopna.

Kako nastaje novi okean

Trenutno se ogromna Afrička tektonska ploča dijeli na dva dijela - veliku Nubijsku ploču na zapadu, koja nosi većinu kontinenta, i manju Somalsku ploču na istoku, koja obuhvata istočnu obalu i otok Madagaskar.

Nakon faze sužavanja slijedi faza okeanizacije. Kora će se toliko rastegnuti da će magma iz unutrašnjosti Zemlje izbiti na površinu, ohladiti se i formirati novo morsko dno.

Voda iz Indijskog okeana će potom tu prodrijeti, stvarajući potpuno novi okean. Ovaj proces je već u začetku u regiji Afar na sjeveroistoku Afrike, u blizini Crvenog mora.

Zaokret u razumijevanju ljudske evolucije

Ovo otkriće donosi i fascinantan zaokret u proučavanju historije čovječanstva. Zona rasjeda Turkana izuzetno je bogata fosilima ranih predaka čovjeka (hominina), zbog čega se dugo smatrala kolijevkom evolucije.

Međutim, nova studija sugeriše da ova regija možda nije bila ništa važnija za naše pretke od bilo kojeg drugog dijela Afrike. Umjesto toga, upravo su ovi tektonski procesi stvorili savršene uslove za očuvanje fosila.

Naučnici procjenjuju da je rasjed Turkana ušao u fazu sužavanja prije četiri miliona godina. Tačno u to vrijeme počinje intenzivno taloženje sedimenta koji je idealno "zarobio" i sačuvao tragove života.

"Vremenska podudarnost između ove tektonske promjene i pojave debljih slojeva bogatih fosilima ukazuje na to da su tektonski procesi imali ključnu ulogu u stvaranju ovog jedinstvenog paleoantropološkog nalazišta", naveli su istraživači.

Stalno kretanje kontinenata

Razmještaj kontinenata na Zemlji djeluje nam nepromjenjivo, ali tektonske ploče se neprestano kreću. Prije više od 200 miliona godina svi kontinenti su bili spojeni u jedan superkontinent (Pangea), a naučnici predviđaju da će se u dalekoj budućnosti ponovo spojiti. Tamo gdje se ploče sudaraju nastaju planine, a tamo gdje se razdvajaju rađaju se novi okeani, piše Science Alert.