Rezultati izbora u Rusiji: Putinova stranka u velikom vodstvu, u Dumu ulaze još četiri stranke bliske Kremlju

Glasanje, za koje se gotovo sigurno očekuje da će učvrstiti dominaciju Kremlja, počelo je u petak za 111 miliona birača s pravom glasa, a završeno je u nedjelju.

Na izborima su glasali i stanovnici četiri ukrajinske regije koje je Moskva ilegalno anektirala nakon početka rata, ali ih i dalje ne kontroliše u potpunosti, kao i stanovnici Krima, crnomorskog poluotoka koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine. Kijev je taj potez osudio kao nezakonit, dok ga je Evropska unija opisala kao flagrantno kršenje međunarodnog prava.

Nakon što je prebrojano 58 posto biračkih mjesta, Jedinstvena Rusija imala je gotovo 58 posto glasova za 225 zastupnika koji se biraju putem stranačkih lista, saopćila je Centralna izborna komisija Rusije. Preostalih 225 poslanika bit će izabrano u jednomandatnim izbornim jedinicama, a očekivalo se da će Jedinstvena Rusija osvojiti većinu i tih mandata.

Prema podacima Centralne izborne komisije Rusije, izlaznost je do kasno u nedjelju iznosila nešto manje od 57 posto.

Dok su pristizali prvi rezultati, glasanje je i dalje trajalo u pojedinim ambasadama i konzulatima u vremenskim zonama zapadnije od Rusije, uključujući i one u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kremlj je nastojao da parlamentarne izbore, prve od početka potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine, predstavi kao potvrdu podrške stanovništva ratu i legitimizira svoje poteze. Istovremeno je nastojao izbjeći političke rizike gušenjem svakog neslaganja.

Ogromna kampanja državnih medija i stroga kontrola izbora, uz odsustvo stvarne opozicije, gotovo sigurno će omogućiti Kremlju da zadrži čvrstu kontrolu nad ruskom politikom, uprkos sve većim ekonomskim troškovima rata i intenziviranju ukrajinskih napada dronovima duboko unutar teritorije Rusije.

Očekivalo se da će glavna stranka Kremlja, Jedinstvena Rusija, zadržati svoju uvjerljivu kontrolu nad donjim domom parlamenta, Državnom dumom.

Preliminarni rezultati pokazali su da se u Dumu vraćaju i četiri druge stranke koje gotovo uvijek podržavaju inicijative Kremlja.

Liberalna stranka Jabloko, jedini registrirani politički subjekt koji se usudio javno kritikovati rat, prošlog mjeseca uklonjena je s glasačkih listića odlukom Vrhovnog suda Rusije, a imala je samo nekoliko desetina kandidata u jednomandatnim izbornim jedinicama. Osim toga, pojedini političari koji se protive ratu bili su zatvoreni ili prisiljeni pobjeći u inostranstvo prije početka kampanje.

Jabloko i Komunistička partija, koja je kritikovala neke aspekte vladine politike, ali je pažljivo izbjegavala kritiku Putina, saopćile su da je mnogim njihovim posmatračima onemogućeno da uđu na biračka mjesta.

Jabloko je saopćio da je jedan od njegovih posmatrača izgubio svijest nakon što ga je policija uhapsila na biračkom mjestu u Sankt Peterburgu u subotu. Zvaničnici su ga prethodno optužili da pokušava ometati izbore i pozvali policiju.

Rusija nije pozvala posmatrače Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), a rusko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je tu organizaciju za dvostruke standarde zbog njenih kritika Rusije. Predsjednik Parlamentarne skupštine OSCE-a Pere Joan Pons rekao je da je takva odluka kršenje obaveza Rusije kao države članice organizacije.

Ruska opozicija u egzilu, među kojima je i Yulia Navalnaya, udovica Alekseja Navalnog, pozvala je Ruse koji se protive ratu da u nedjelju u podne izađu na glasanje.

Hiljade Rusa koji žive u Armeniji učestvovale su na izborima, formirajući redove ispred ruske ambasade u glavnom gradu Jerevanu. Neki od njih pridružili su se antiratnim protestima "Podne za mirnu Rusiju", držeći transparente protiv rata i Putina.