Vlada Kantona Sarajevo usvojila Urbanistički plan za period do 2036. godine

Muharemović je napomenuo da je današnja odluka kantonalne vlade važan i veliki korak u procesu uređenja i unapređenja prostornog planiranja. Izdvojio je ono što smatra posebno važnim.

"Posebna vrijednost ovog procesa je u tome što je plan rezultat dugotrajnog, stručnog i partnerskog rada. Njegova izrada zahtijevala je veliki angažman i koordinaciju sa ciljem pronalaska najboljih rješenja za budući razvoj KS", naveo je.

Zahvalio je svim kolegama Zavoda koji su učestvovali u izradi plana, Vladi KS, Savjetu plana, općinama i svim ostalim učesnicima u procesu planiranja na, kako je naglasio, izuzetnoj saradnji i podršci.

Urbanističkim planom se prvenstveno određuje namjena zemljišta, kao i ostali bitni elementi urbanističkog razvoja.

Kanton Sarajevo se do sada urbanistički razvijao prema planu za period od 1986. do 2016. godine, što znači da je novi plan, za period do 2036. godine, trebao biti donesen nedugo nakon isteka posljednjeg plana.

O tome je u intervjuu za Klix.ba ranije govorio Muharemović, rekavši da izrada i usvajanje novog urbanističkog plana nije nešto što je trebalo trajati 10 godina.

Novim Urbanističkim planom predviđena je značajna transformacija i usmjeravanje razvoja urbanog područja do 2036. godine, s primarnim ciljem rasterećenja historijske jezgre i zaustavljanja stihijske gradnje.

Osnovu plana čini razvoj novih gradskih podcentara na potezu prema Novom Gradu, Ilidži i Vogošći, čime bi se administrativni i poslovni život grada rasporedio ravnomjernije, umjesto dosadašnjeg pritiska na općine Centar i Stari Grad. Istovremeno, bivše industrijske cjeline bile bi pretvorene u moderne poslovno-stambene, kulturne i rekreacijske zone.

Poseban fokus stavljen je na održivu mobilnost kroz širenje mreže javnog prijevoza, pješačkih staza i biciklističke infrastrukture, dok se saobraćajni koncept zasniva na završetku ključnih cesta (transverzala i longitudinala) kako bi se smanjile gužve u gradu.

Obim građevinskog zemljišta precizno je omeđen radi zaštite zelenih površina, obala rijeka i pluća grada poput Betanije, Huma i Stojčevca, kako bi se poboljšao kvalitet zraka i spriječila dalja devastacija prostora.