Bivši pripadnici oružanih snaga NDH i civili koje su strijeljali partizani: Pokopano 500 žrtava ekshumiranih u Sloveniji

Posmrtni ostaci žrtava ekshumirani su iz četiri masovne grobnice u susjednoj Sloveniji. U mjestu Trebče pronađeno je 10 žrtava, na lokalitetu Podstenice/Rugarski klanci 22, u Cerklju ob Krki 161, dok je najveći broj ostataka, čak 307, pronađen u mjestu Košnica pri Celju.

Stručnjaci su na kostima utvrdili brojne tragove nasilne smrti. Riječ je o višestrukim prelomima, tragovima udaraca tupim predmetima, te prostrelnim i strelnim povredama. Kako je saopćeno, utvrđeno je da se radi o 500 mladih muškaraca, među kojima je bilo i maloljetnika, koji su zarobljeni i likvidirani od strane partizanskih jedinica 1945. godine.

Komemoraciji kod Spomen-crkve Muke Isusove prisustvovao je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Događaj je upriličen uoči obilježavanja Evropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a nakon mise zadušnice obavljen je ukop uz blagoslov i molitvu.

Kraj rata kao početak "Križnog puta"

Ministar Medved je u svom obraćanju podsjetio da završetak Drugog svjetskog rata za hiljade zarobljenih vojnika i civila nije značio mir, već početak onoga što se danas naziva Križnim putem.

"Zarobljenici su prolazili kroz Sloveniju i Hrvatsku, a brojna su stratišta postale šume, rudarska okna, rovovi i jame. Porodice su decenijama bile prisiljene da šute, no tragovi tih stradanja ponovo izlaze na vidjelo. Danas prekidamo čekanje koje je trajalo 81 godinu. Pravo na grob je ljudsko pravo, a pravo porodica i naroda da znaju gdje počivaju njihovi mrtvi je civilizacijska obaveza svake uređene države", istakao je Medved.

Dodao je da je resorno ministarstvo od 2016. godine provelo 635 terenskih provjera i istražilo 96 lokacija, prilikom čega su pronađeni ostaci najmanje 2.300 žrtava na lokalitetima poput Jazovke, Gračana, Macelja i drugih.

"Ubijali su ih, a zatim pokušali izbrisati trag da su ikad postojali. Danas svjedočimo da nisu uspjeli, pronašli smo ih i vratili u Hrvatsku. Ne činimo ovo da bismo ponovo otvarali stare podjele, već da bismo istinom zatvorili otvorene rane", poručio je Medved, naglasivši potrebu da se o poslijeratnim komunističkim likvidacijama govori otvoreno i na osnovu činjenica.

Ubijeni bez suda i bačeni u jame

Svetu misu zadušnicu i posljednji ispraćaj predvodio je vojni ordinarij u Hrvatskoj, monsinjor Jure Bogdan. On je u propovijedi kazao kako kosti ubijenih polako i nezaustavljivo "izranjaju iz podzemlja i traže odgovore".

"Decenijama nisu imali groba nad kojim bi neko zastao, zapalio svijeću i izgovorio molitvu. Zatočeni, izmučeni, umoreni bez suda, bačeni su u jame i vrtače te skriveni i zatrpani u rovovima kao najopasniji otpad o kojem niko ništa ne smije znati", istakao je Bogdan, dodavši da je komunistički sistem bio "najambiciozniji i najkrvaviji" u takvim pokušajima.

On je dodao da se duhovi prošlosti na kraju ipak dovuku iz špilja i rovova da se s njima suoči sadašnjica.

"Današnjim ukopom ovim pokojnicima vraćamo ono što im pripada. To više nisu skrivene i zaboravljene kosti, nego pokojnici kojima se iskazuje pijetet na konkretnom mjestu", zaključio je monsinjor Bogdan.

Ko su bile žrtve: Historiografski kontekst i struktura stradalih

Historičari i istraživači poratnih događaja iz maja i juna 1945. godine naglašavaju da struktura zarobljenika koji su se povlačili prema Sloveniji i Austriji nije bila homogena. Među stradalima na kolonom poznatom kao "Križni put" nalazile su se različite kategorije vojnih i civilnih lica:

- Hrvatsko domobranstvo (Domobrani): Redovna vojska Nezavisne Države Hrvatske (NDH), formirana uglavnom od mobilisanih obveznika. Historiografija ih jasno razlikuje od ideoloških stranačkih formacija, iako su pred kraj rata formalno objedinjeni s Ustaškom vojnicom.

- Ustaška vojnica (Ustaše): Stranačka i ideološki profilisan vojna milicija Ustaškog pokreta. Pripadnici ovih jedinica bili su direktni nosioci režimske politike i odgovorni za brojne ratne zločine i genocid tokom trajanja NDH.

- Hrvatske oružane snage (HOS): Jedinstvena vojna struktura formirana u novembru 1944. godine spajanjem Hrvatskog domobranstva i Ustaške vojnice. Većina zarobljenih uniformisanih lica u maju 1945. formalno je pripadala ovoj organizacijskoj formaciji.

- Civili i izbjeglice: Znatan dio kolona činili su civili, porodice vojnika, službenici administracije NDH, ali i građani koji su bježali pred ulaskom Jugoslovenske armije iz straha od odmazde ili neslaganja s novim komunističkim poretkom.

Iako historiografija ne osporava činjenicu da su se u redovima vojske NDH nalazili pojedinci i jedinice odgovorne za teške ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata, stručnjaci ističu da masovna pogubljenja u maju i junu 1945. godine, izvedena bez suđenja, dokazivanja pojedinačne krivice ili prava na odbranu, predstavljaju teška kršenja međunarodnog ratnog i humanitarnog prava te vansudske likvidacije zarobljenika. Historičari također napominju da su se slični valovi poratnih odmazdi i vansudskih likvidacija kolaboracionističkih snaga u to vrijeme dešavali i u nizu drugih evropskih zemalja.