Policijska procjena je razlog zašto nije bilo alkohola na The Prodigyju: A šta zakon kaže?
Procjena sarajevske policije da je koncert na stadionu skup visokog rizika rezultirala je zabranom prodaje i točenja alkohola. Odluka je izazvala nezadovoljstvo brojnih posjetilaca koji su očekivali da će na stadionu moći kupiti pivo, dok su u ponudi bili voda i sokovi po visokim cijenama.
Međutim, postavlja se pitanje zakonskog osnova za ovu odluku.
Član 28. Zakona o zabrani prodaje, točenja i ponude alkoholnih pića odnosi se na sportske priredbe, tokom kojih je, kao i tri sata prije i nakon njihovog održavanja, zabranjena prodaja alkohola.
S obzirom na to da je u ovom slučaju riječ o muzičkom koncertu, a ne sportskoj priredbi, ostaje otvoreno pitanje da li se navedena zakonska odredba uopće može primijeniti, iako je koncert održan na nogometnom stadionu. Treba istaći da je na stadionu bilo blizu 10.000 posjetilaca.
Da li je vrijeme da se zakon revidira i prilagodi, pitali smo i predsjednika Turističke zajednice Kantona Sarajevo Harisa Fazlagića.
On smatra da je postojeći zakonski okvir previše rastezljiv te da odluke koje direktno utječu na organizatore i posjetioce ne bi trebale zavisiti isključivo od procjene policije.
"Svjesni smo da je Zakon o javnom okupljanju prilično rastezljiv. Odluku na kraju donosi policija na osnovu procjene situacije i broja ljudi. Međutim, taj zakon se pod hitno mora revidirati“, kazao je Fazlagić.
Ističe kako nije logično ista pravila primjenjivati na različite vrste javnih okupljanja.
"Ne možemo u isti koš stavljati muzičke festivale i koncerte sa demonstracijama ili okupljanjima navijača i huligana“, poručio je Fazlagić.
Prema njegovim riječima, u Sarajevu je već bilo koncerata na kojima je bilo omogućeno točenje alkohola, ali su organizatori u tim slučajevima morali ulagati dodatne napore kako bi fizički razdvojili zone.
"Bilo je koncerata na kojima se točio alkohol, ali su organizatori morali uložiti ogroman trud da fizički razdvoje zone. Ipak, to sve zavisi od procjena policijskih komesara, što nije dobar sistem“, rekao je Fazlagić.
Dodaje da Sarajevo, ukoliko želi biti ozbiljna turistička destinacija, mora imati ponudu prilagođenu različitim profilima gostiju.
"Ako od Sarajeva želimo praviti ozbiljnu turističku destinaciju, moramo imati ponudu za svakoga“, smatra Fazlagić.
Organizatori upozoravaju na visoke troškove
Osim pitanja alkohola, Fazlagić je ukazao i na problem visokih troškova organizacije javnih događaja, posebno kada je riječ o policijskom osiguranju.
Kako navodi, organizatori manifestacija često se suočavaju s izuzetno visokim nametima.
"Ljudi se žale da plaćaju ogroman novac. Na jednom nedavnom panelu čuli smo podatak da su organizatori manifestacije koja se 40 dana održavala na Vilsonovom šetalištu tokom Svjetskog prvenstva, platili čak 90.000 KM samo za policijsko osiguranje“, kazao je Fazlagić.
Kao primjer drugačijeg pristupa naveo je Beograd, gdje, prema njegovim riječima, organizatori prijave događaj policiji, angažuju privatno osiguranje, čime se njihovi troškovi vezani za policijsko osiguranje završavaju.
"Mi moramo olakšati organizatorima i smanjiti im namete kako bi ljudi mogli raditi i stvarati sadržaj. Nekada su sportski klubovi sav prihod od ulaznica morali davati za plaćanje policije. To se mora sistemski urediti", poručio je predsjednik Turističke zajednice.
Radno vrijeme i noćni život ne smiju se rješavati ad hoc
Fazlagić se osvrnuo i na još jedan problem koji, kako kaže, direktno utiče na turističku ponudu Sarajeva - radno vrijeme ugostiteljskih objekata.
Smatra da bi radno vrijeme trebalo sistemski produžiti tokom cijele godine, a ne samo u periodima poput Sarajevo Film Festivala ili novogodišnjih praznika.
"Radno vrijeme se mora sistemski produžiti, i to ne samo za vrijeme SFF-a ili Nove godine, već tokom cijele godine. Sarajevo to zaslužuje", kazao je Fazlagić.
Ističe da pitanje buke treba strogo regulisati, ali da istovremeno turistima treba omogućiti da i u kasnim noćnim satima imaju gdje sjesti, pojesti nešto i popiti piće.
"Decibele i nivo buke treba regulisati i rigorozno kažnjavati, ali turistima morate omogućiti da u dva ili tri ujutro tokom toplih ljetnih noći imaju gdje sjesti, pojesti nešto i popiti piće“, rekao je.
Prema informacijama koje Turistička zajednica dobija od ugostitelja, veliki dio gostiju u kasnim satima čine upravo strani turisti.
"Imamo informacije iz barova i bašti da su 90 posto gostiju u kasnim satima stranci, koji su na kraju primorani kupovati piće po dragstorima", naveo je Fazlagić.
Zaključuje da Sarajevo pitanja alkohola, radnog vremena, buke i organizacije velikih događaja mora riješiti kroz jasna i predvidiva pravila, a ne pojedinačnim odlukama.
"To se ne smije rješavati ad hoc metodama ili po principu 'ko je s kim dobar', već nam treba ozbiljan sistem", poručio je Fazlagić.
