Fitness trener Jasmin Jašarević otkriva najveće greške koje klijenti prave: Instant potezi ne daju dugoročne rezultate

Tokom dugogodišnjeg rada stekao je iskustvo s osobama svih generacija, od djece do ljudi starijih od 70 godina, a njegova filozofija zasniva se na uvjerenju da fizička aktivnost treba biti dostupna svima, bez obzira na spol, dob, zdravstveno stanje ili prethodno iskustvo s treningom.

Zdrav život počinje balansom

Na početku razgovora Jašarević ističe da su pravilna prehrana i redovna tjelesna aktivnost dva odvojena procesa, ali da bi tijelo bilo u optimalnom zdravlju neophodno je da ta dva procesa paralelno traju.

"Zbog današnjeg načina života i činjenice da su kancelarijski poslovi mnogo više zastupljeni u odnosu na dinamičnije, redovna tjelesna aktivnost postala je esencijalna potreba modernog čovjeka. Tjelesna aktivnost u smislu rekreacije prva je preporuka kada neko želi da reguliše hormonalni status, probleme s leđima, izgubi potkožno masno tkivo, a nerijetko i kao antistres terapija zbog brzog i izrazito stresnog stila života", kazao je.

S druge strane, on navodi da ćemo pravilnom prehranom osigurati tijelu dovoljno hranljivih materija koje će metabolizam iskoristiti za sve neophodne procese.

"U tom smislu, nije dobro izlagati tijelo visokim naporima ukoliko to osoba neće pratiti redovnim obrocima, raznovrsnim izborom namirnica i balansiranom prehranom", naglašava.

On ističe da je najčešća greška koju ljudi prave je da žele bržim i naizgled lakšim putem sve da promijene.

"Iako većina onih koji žele da unesu promjene u svoj život najčešće imaju cijeli niz pogrešnih navika, te navike bi trebalo mijenjati postepeno kako bi zdravi životni stilovi bili usvojeni i praktikovani na duže staze. Poenta, kako prehrane tako i treninga, je u balansu. Neophodno je balansirati prehranu i trening, kao dva paralelna procesa, u skladu s potrebama, ličnim afinitetima i stilom života kako bi ti procesi dugoročno bili održivi. Iako mnogi to nerado čuju, uvijek napominjem činjenicu da instant potezi neće dati dugoročne rezultate", dodaje.

Protein kao osnova oporavka: Koliko nam je zaista potrebno?

Proteini su ključni makronutrijent važan za izgradnju mišića, oporavak i zdravlje organizma, ali često se postavlja pitanje koliko ih je zapravo potrebno unositi dnevno.

"Minimalni iznos, koji se preporučuje osobama koje nisu tjelesno aktivne, iznosi 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase. To znači da osoba čija je tjelesna masa 75 kilograma dnevno treba unijeti minimalno 60 grama proteina. Ukoliko je ta osoba tjelesno aktivna unos može ići i do 1,5 grama po kilogramu, što u konačnici bude oko 112 grama proteina dnevno", navodi.

Protein u prahu jedan je od najčešće korištenih suplemenata među osobama koje treniraju, ali nije uvijek neophodan za napredak. Jašarević navodi da najveći dio potreba za proteinima moguće je zadovoljiti kvalitetnom i raznovrsnom ishranom, dok whey može biti praktičan dodatak kada to nije moguće.

"Kada pričamo o proteinu sirutke, u društvu poznatom kao Whey, većini osoba nije neophodan. Poželjno je tražiti što više izvora proteina kroz redovnu ishranu, glavne obroke i užine. Ukoliko osoba nije u prilici da unese adekvatnu količinu proteina tokom dana, onda je preporuka da svoju redovnu prehranu nadopuni suplementom kao što je Whey. Radi se o koncentratu proteina sirutke čiji je sastav, kao i nutritivna vrijednost, prilagođena osobama koje praktikuju redovnu tjelesnu aktivnost. Ukoliko se koristi u preporučenim količinama, siguran je za organizam čovjeka, a s obzirom da sadrži visoko iskoristiv izvor esencijalnih aminokiselina može biti važan dio trenažnog procesa", dodaje.

Suplementi ne mogu zamijeniti kvalitetnu prehranu

Govoreći o suplementima, naglašava da mogu biti važan dio sportske ishrane kod osoba koje imaju povećane fizičke zahtjeve, ali njihova uloga nije da zamijene kvalitetnu prehranu, već da je nadopune kada za to postoji potreba.

"Suplementi su jako bitni u ishrani sportista, kao i rekreativaca koji svoje tijelo izlažu većim naporima, čiji treninzi su češći od tri puta sedmično i traju duže od 90 minuta. Zadnjih godina sve češće vidimo rekreativce koji imaju profesionalan pristup prema sportu, trče maratone, rade triatlone, penju teške planinarske rute koje traju i do 16 sati. Takvi pristupi ne mogu zadovoljiti tijelo konvencionalnom prehranom te moraju koristiti suplemente", dodaje.

Posebno ističe da suplementi, osim podrške u izgradnji mišićne mase, imaju važnu ulogu i u procesu oporavka nakon fizičkog napora.

"Najvažnije je spomenuti da suplementi, osim što imaju gradivnu, imaju i regenerirajuću ulogu. Unos suplemenata kao što su protein, aminokiseline, kreatin monohidrat, vitamini i minerali može obezbijediti izgradnju novih mišićnih vlakana, doprinijeti hipertrofiji, ali i pomoći oporavku kako bi tijelo već narednog dana bilo spremno za novi napor. U cijelom procesu ne smijemo potcijeniti značaj sna jer je to momenat kada naše tijelo doživljava najbolji oporavak", kazao je.

Kada je riječ o naučno potvrđenim suplementima, kreatin monohidrat se izdvaja kao jedan od najistraženijih dodataka prehrani.

"U nauci najviše je istražen kreatin monohidrat. Kroz različite baze naučnih radova moguće je pronaći veliki broj članaka na tu temu. Kreatin monohidrat najčešće se koristi u svrhu povećanja snage i rasta mišićne mase, dok u posljednje vrijeme sve češće možemo čuti o njegovom značaju za kognitivne funkcije, pamćenje i smanjenje mentalnog umora", istakao je.

On ističe da bi iskoristili maksimalnu benefit iz suplementa kojeg konzumiramo, za početak moramo imati kvalitetnu bazu.

"Kvalitetna baza su redovni obroci, praćeni nutritivno bogatim užinama, raznovrsna ishrana te balansiran unos ugljikohidrata, masti, proteina kao i vlakana koje mnogi potcjenjuju. U tom smislu suplementi ne mogu i ne smiju biti nadoknada loše prehrane. Dugoročna kompenzacija loše prehrane suplementima može čak i narušiti zdravstveni status osobe", navodi.

Za tjelesnu transformaciju najvažniji su kontinuitet i realni ciljevi

S druge strane, prema njegovim riječima tjelesna transformacija osobe moguća je isključivo uz redovan trening.

"Procesi izgradnje mišićne mase traže odgovarajući mišićni rad te kontinuitet. Osim same tjelesne transformacije važno je spomenuti i mentalni segment, gdje tjelesna aktivnost izrazito pozitivno djeluje na centralni nervni sistem. Često ćete čuti one koji treniraju kako kažu da se lijepo osjećaju poslije treninga, tu se radi o lučenju hormona koje nikakav suplement ne može nadoknaditi", dodaje.

Jašarević ističe da je kontinuiranost trenažnog procesa osnovna zakonitost koja mora biti ispoštovana ukoliko želite da ono što radite ima nekog smisla.

"Nerijetko osobe koje su dugo bile neaktivne žele da se pokrenu očekujući brze rezultate. Svako mora za početak analizirati šta je dovelo do gubitka energije, povećane tjelesne mase ili čak dijagnoze koju prati ljekarski nalaz a nakon toga dati sebi realan vremenski okvir u kojem će stvari učiniti boljim. Moja preporuka je da redovna tjelesna aktivnost bude planirana na duže staze, da svako od nas posveti dva do tri sata sedmično tjelovježbi kakva nam odgovara kako bi tjelesno ali i psihičko zdravlje bilo zadovoljavajuće. Svakako, poželjno je da u cijelom procesu traže stručnu pomoć jer to će obezbijediti adekvatan put tokom trenažnog procesa te da planirano i programirano idu ka cilju", kazao je Jašarević na kraju razgovora za Klix.ba