Da li HDZ ugrožava pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA-i kako bi pomogli Marinku Čavari?

I dalje postoji mogućnost da se to dogodi tokom ove godine, čime bi novčane transakcije između Bosne i Hercegovine i 41 evropske države bile značajno jeftinije. Procjena je da te transakcije godišnje koštaju 100 miliona eura zbog toga što država nije dio SEPA-e.

Konkretnije, stanovništvo zemalja koje nisu u SEPA-i plaća šest puta veće naknade za transakcije. Primjera radi, naknada za poslanih 100 eura (200 KM) iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu u prosjeku košta 10 KM, što je pet posto od ukupnog iznosa poslanog novca. Kada se Bosna i Hercegovina pridruži SEPA-i, ta naknada će iznositi 0 KM.

Na entitetskim vlastima je da usvoje set zakona kako bi država postala članica SEPA-e.

Federacija Bosne i Hercegovine je morala usvojiti tri potpuno nova zakona, a to su Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektronskom novcu i Zakon o računima za plaćanje. Osim toga, morala je izmijeniti i dopuniti također tri zakona, a to su Zakon o bankama, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga i Zakon o mikrokreditnim društvima.

Koja je svrha HDZ-ovih amandmana?

Zastupnički dom Parlamenta FBiH je usvojio set spomenutih zakona, a Dom naroda Parlamenta FBiH je to učinio nešto kasnije, ali uz predložene amandmane HDZ-ovih delegata.

Kako saznaje Klix.ba, HDZ je spomenute amandmane predložio predstavljajući to kao inicijativu Hrvatskih pošti Mostar.

Međutim, pojedini u političkim krugovima pretpostavljaju da je svrha tih amandmana da se preko spomenutog poštanskog operatora omoguće novčane transakcije onima koji su na listi sankcionisanih stranih država.

To se prvenstveno odnosi na predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavaru (HDZ). On je od 2022. godine na američkoj listi sankcionisanih, zbog čega su mu onemogućene novčane transakcije preko banaka, što znači da preko banke ne može primati ni platu.

Bankarski sektor, kako saznajemo, bio je protiv HDZ-ovih amandmana na set zakona koji su uslov za pridruživanje SEPA-i.

Pokušali smo kontaktirati predsjedavajućeg Kluba Hrvata u Domu naroda Damira Džebu (HDZ) i njegovog zamjenika Ivu Tadića (Hrvatski demokratski savez) za komentar o ovom pitanju, ali do objave teksta nisu odgovorili na naš poziv.

S obzirom na to da je Predstavnički dom Parlamenta FBiH taj set zakona usvojio u jednoj formi, a Dom naroda s HDZ-ovim amandmanima, bilo je potrebno da oba doma usaglase usvojene zakone. No, to se još nije dogodilo, zbog čega ti zakoni još nisu objavljeni u Službenom listu.

S druge strane, Republici Srpskoj predstoji još da usvoji Zakon o platnim uslugama.

Otežane okolnosti

Opisane okolnosti, prvenstveno u FBiH, mogle bi otežati pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA-i. Bojazan da bi pristupanje moglo biti otežano postoji zbog još dva razloga.

Naime, Bosna i Hercegovina je u utrci s vremenom da aplikaciju za pristupanje podnese prije nego što Evropska unija počne s revidiranjem propisa koji se odnose na SEPA-u.

Potencijalni problem bi mogao biti ako Bosna i Hercegovina ponovo bude uvrštena na sivu listu Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranje terorizma (MONEYVAL).

Preciznije, riječ je o sivoj listi Operativne grupe za finansijske aktivnosti (FATF), ali se u Bosni i Hercegovini najčešće zove MONEYVAL-ovom listom.

Nakon što se usvoje svi navedeni zakoni, Centralna banka Bosne i Hercegovine će Evropskom platnom vijeću (EPC) podnijeti aplikaciju za pridruživanje SEPA-i. EPC će nakon toga razmotriti da li je Bosna i Hercegovina uradila sve ono što je od nje traženo. Vijeće može donijeti odluku nepovoljnu po Bosnu i Hercegovinu, ali to se rijetko događa.

Bosna i Hercegovina i Kosovo su jedine države Zapadnog Balkana koje nisu dio SEPA-e.