Zašto su front otvorili DF i SDA: Pozadina svađe između Izbornog zakona i borbe za Predsjedništvo BiH

Obje opozicione stranke odjednom su se našle u svojevrsnom konfliktu i optužbama koje su se raširile u odnosu na inicijalni razlog za svađu. Sve je počelo kada je DF optužio SDA da preko određenih neformalnih kanala dogovara promjenu Izbornog zakona sa HDZ-om. Ti neformalni krugovi, kako poručuju iz DF-a su pojedinci iz Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca te Edhem Bičakčić, nekada visokopozicionirani kadar SDA, a danas član Sabora i čovjek od utjecaja u Islamskoj zajednici.

Na takve optužbe iz SDA su odgovorili ekspresno, poručujući DF-u da su promašili sve. Naglasili su da se samo organi stranke pitaju o političkim pitanjima, a ne bilo kakvi neformalni krugovi.

No, postavlja se pitanje zašto su odjednom ove dvije stranke došle u sukob? Da li zbog straha DF-a da će SDA nakon izbora koalirati sa HDZ-om ili zbog strategije pred izbore i borbe za člana Predsjedništva BiH?

Niz je političkih signala prethodnih mjeseci koji ukazuju da nakon narednih izbora HDZ neće bježati od koaliranja sa SDA. To se prije svega može vidjeti po izjavi Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a da će ubuduće koalirati samo sa onima koji su pobjednici i koji imaju većinu u Domu naroda Parlamenta BiH, što se posljednji put nije dogodilo, a Čović je više puta ponovio da se kaje zbog toga.

Potencijalno otopljavanje odnosa na relaciji SDA - HDZ može se tumačiti i kroz Čovićevu posjetu reisu-l-ulemi Huseinu Kavazoviću, a uz prisustvo već spomenutog Bičakčića. Upravo se u tome može posmatrati i određena DF-ova bojazan da bi SDA i HDZ ponovo mogli koalirati.

U praksi, ako dođe do bilo kakvog dogovora u vezi Izbornog zakona, to će morati odobriti i za to glasati stranke i njeni kadrovi pa će svaka stranka, shodno svojoj ulozi i snositi odgovornost.

S druge strane, verbalni okršaj DF-a i SDA može se tražiti i u borbi za glasove u utrci za članove Predsjedništva BiH. Kandidatura Bakira Izetbegovića ili nekog drugog kandidata iz SDA, koja se još iščekuje, uz već poznate kandidate u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka (Denis Bećirović, Semir Efendić), po dosadašnjem scenariju smanjuje šanse kandidata DF-a Slavena Kovačevića, koji je obznanio utrku iz reda hrvatskog naroda. No, s obzirom na to da Kovačević dominantno računa na glasove Bošnjaka, postavlja se pitanje koliko će uopšte biti prostora za kandidata SDA i kandidata DF-a.

U konačnici, otvaranje novih političkih frontova i sučeljavanja u izbornoj godini, stranke u BiH su obilato koristile za podizanje rejtinga. Čak i one stranke koje su godinama djelovale kao partneri, u predizbornom periodu oblače neko novo ruho kojim traže svoj prostor.