Kako predizborna godina "pojede" velike teme i probleme od kojih nam je do jučer zavisila budućnost

Građani, a kako se čini i političari su pomireni s tim da u 2026. godini teško da će doći do usvajanja zakona koji su neophodni kako na evropskom putu Bosne i Hercegovini, ali i koji bi trebali da realno barem dugoročno poboljšaju kvalitetu života u Bosni i Hercegovini. Vladajuća koalicija koja se hvalila najbrže formiranim Vijećem ministara 2023. godine se još prošle godine "raspala" u duhovnom smislu, ali su faktički ostali skupa.

Upravo je to jedno od "neriješenih" i zaboravljenih problema kojim je javnost bila opterećena prošle godine. Stranke Trojke su pokrenule smjenu SNSD-ovih ministara i SNSD-ovaca iz rukovodstava Parlamentarne skupštine BiH. Održani su i brojni sastanci, ali iz svega se izrodila samo smjena Nebojše Radmanovića iz rukovodstva Predstavničkog doma PSBiH.

Jedno od zaboravljenih pitanja je i Zakon o sudu (sudovima) Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon je jedan od uvjeta za otvaranje pregovora s Evropskom unijom. Osim problema koji se tiču nadležnosti, glavno političko pitanje je sjedište suda. Dok je za stranke iz Federacije i opoziciju iz RS-a bilo prihvatljivo Istočno Sarajevo, SNSD je insistirao na Banjoj Luci. Ovo pitanje je ostalo neriješeno.

Vladajući se ne mogu dogovoriti ni o tome ko će biti glavni pregovarač s Evropskom unijom. Stranke iz Federacije BiH ne žele da prihvate da pregovarača imenuje SNSD.

Jedno od pitanja zbog kojeg će građani direktno osjetiti finansijske posljedice je vjerovatno to što ćemo do kraja 2026. godine ostati bez 378 miliona eura iz Plana rasta.

Bosna i Hercegovina je slanjem Reformske agende prihvatila da ispuni 113 mjera, odnosno reformi, te da ih ispunjava u zacrtanim rokovima.

Prvi rok bio je u decembru prethodne godine, a trebalo se provesti više od 50 reformi koje bi ukupno donijele više od 370 miliona eura našoj zemlji. Dobar dio tog novca došao bi kao grant, dok bi drugi dio dostavljen BiH kao kredit. Kako taj rok nije ispunjen, pokrenut je grace period koji traje ukupno godinu dana. Po isteku grace perioda, novac bi bio nepovratno izgubljen za BiH, a sredstva bi bila poslana drugim zemljama iz Plana rasta.

Naravno, osim ovih aktuelnih pitanja iz dešavanja vezanih za evropski put ostaju neriješena pitanja iz presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, Zornić.

Dok su se u proteklom periodu politička koplja lomila oko ovih pitanja činila su se kao ključna za budućnost Bosne i Hercegovine. Izborna godina je dovela do toga da političarima sve ono što je bilo ključno, sada je bitno samo ako se može iskoristiti u svrhu izborne kampanje, a krupna pitanja će čekati novo formiranje vlasti i novi "reformski zamah".