Dvanaestosatna vožnja kroz Iran otkriva drugačiju priču: Normalan saobraćaj, puni restorani i "zapadnjačka" muzika

No na dvanaestosatnoj vožnji južno prema glavnom gradu Teheranu život se uglavnom odvija uobičajeno, uz tek povremene tragove rata koji još traje, uključujući šiitski vjerski centar za koji zvaničnici tvrde da je oštećen u nedavnom zračnom napadu.

Novinari Associated Pressa su u subotu krenuli na ovo putovanje nakon što su ušli u Iran iz Turske. Na putu su dobili uvid u zemlju koja je u samom središtu regionalnog rata koji potresa svjetsku ekonomiju i koji, pet sedmica nakon što je Hamnei ubijen u početnom američko-izraelskom napadu, ne pokazuje znakove jenjavanja.

Iranska vlada dozvolila je AP-u da pošalje dodatni tim u zemlju na kratko reportersko putovanje. AP već ima ekipu u Iranu. Gostujući tim mora biti u pratnji posrednika iz firme povezane s vlastima, ali AP zadržava punu uredničku kontrolu nad svojim sadržajem.

Prvi krupni trag ratnog razaranja pojavljuje se u sjeverozapadnom gradu Zandžanu, oko šest sati vožnje od granice.

Iranski zvaničnici navode da je zračni napad pogodio vjerski i društveni centar, poznat kao huseinija, usmrtivši dvoje ljudi i uništivši kliniku i biblioteku. Ostali dijelovi kompleksa, od kojih su neki stari stoljećima, također su oštećeni, uključujući i njegovu zlatnu kupolu.

Na upit o napadu, izraelska vojska je saopćila da je gađala "vojno sjedište" i da nastoji izbjeći civilne objekte, ne ulazeći u dodatne detalje.

"Mnogo me je pogodilo i duboko rastužilo", kaže lokalna stanovnica Somayeh Shojaei, koja je u centru prisustvovala vjerskim i kulturnim događajima. "Ovim zračnim napadima (SAD i Izrael) pokazuju svoje zle namjere cijelom svijetu", dodala je.

U napadu su ubijeni bibliotekar i volonter Iranskog Crvenog polumjeseca, organizacije prvih spasilaca, navodi Jaafar Mohammadi, pokrajinski direktor za kulturu i islamsko vođstvo.

Prema njegovim riječima, siromašnima se u klinici pružala besplatna zdravstvena pomoć, a učenici su se oslanjali na biblioteku koja je čuvala više od 35.000 knjiga, uključujući i antičke rukopise.

Kaže da ne zna zašto je kompleks bio meta.

"Iran je želio pregovarati o miru s (američkim predsjednikom Donaldom) Trumpom, ali je Trump odgovorio ratom", kaže Mohammadi. "On je započeo rat, ali ćemo mi sigurno biti pobjednička strana."

SAD i Izrael izveli su hiljade udara širom zemlje, a Trump je zaprijetio da će Iran bombardovati "nazad u kameno doba". Tokom vikenda ponovio je rok do ponedjeljka da Iran ponovo otvori Hormuški moreuz, ključni plovni put za naftu i gas.

Preostali iranski lideri ostaju prkosni i čvrsto na vlasti, odbijajući, kako kažu, nerazumne američke mirovne prijedloge. Izrael ne daje naznake da planira usporiti napade i poziva Irance da sruše svoje vođe.

Dok rat izaziva potrese u svijetu, ali i strah i neizvjesnost unutar zemlje, svakodnevica se nastavlja.

U gradu za gradom na putu ka Teheranu, novinari AP-a vidjeli su normalan saobraćaj, otvorene prodavnice i ljude na ulicama. U jednom restoranu služili su se iranski specijaliteti poput jagnjetine s roštilja i riže, supe od ječma i napitaka sa šafranom, dok je s razglasa svirala pjesma R.E.M.-a "Losing my religion".

Mnoge žene viđene su kako obavljaju svakodnevne obaveze bez obavezne marame, koju propisuje teokratski režim, a čije je provođenje posljednjih godina popustilo.

Na prilazu Teheranu ekipa je prošla dvije kontrolne tačke, a da ih niko nije zaustavio.

Grad je iza ponoći bio neobično tih. Noć ranije teški zračni udari pogodili su planine iznad prijestolnice.

Teheran je na prvoj liniji fronta, nakon što je pretrpio valove napada za koje SAD i Izrael tvrde da su usmjereni na vojsku i snage unutrašnje sigurnosti. Vlasti u Iranu navode da je dosad ubijeno više od 1.900 ljudi. Nije poznato koliko je među njima vojnika, a koliko civila.

Novinari AP-a vidjeli su više uništenih vladinih zgrada i policijskih stanica. Prolazili su pored brojnih punktova koje su držali pripadnici Basija u civilu, unutrašnje sigurnosne snage, te uniformisani članovi paravojne Revolucionarne garde.

Jednom su ih zaustavili i tražili da otvore automobil i pokažu novinarske iskaznice, nakon čega su ih pustili da nastave.

Gorivo je snažno subvencionisano, pa galon (oko četiri litra) benzina košta približno 15 američkih centi. Međutim, građani mogu kupiti tek oko pet galona (20 litara) odjednom. Redova na pumpama nije bilo.

U Zandžanu, Mahmoud Maasoumi, penzionisani vojnik, kaže da sukob sa SAD-om, "svjetskom arogancijom", seže do puča iz 1953. godine koji je uz podršku CIA-e svrgnuo iranskog premijera i koji je duboko urezan u kolektivno sjećanje mnogih Iranaca. Nada se da će iranski lideri odbraniti zemlju.

"Neprijatelj vidi da nikada ne posustajemo", poručuje on.