Iz Nove željezare u Zenici poručili: "Ni mi ne želimo spalionicu o kojoj se priča već modernu energanu"

Na početku izlaganja istaknuta je važnost i uloga Nove Željezare Zenica u privredi BiH. Kako je navedeno, kompanija učestvuje sa 40 posto u ukupnom prometu Željeznica FBiH, odnosno 70 posto u prometu Željeznica RS. Direktno zapošljava oko 2.000 radnika, dok je indirektno vezano još 12.000 radnih mjesta, a za plate i doprinose godišnje izdvaja oko 68 miliona KM.

U okviru projekta cirkularne vizije predstavljeni su planovi izgradnje solarnih panela snage 23 MW, čija bi realizacija započela odmah unutar kruga fabrike, kao i solarno polje Rača snage 123 MW, koje će biti instalirano nakon sanacije terena.

Planirana je i modernizacija građevinskih i logističkih mašina na elektropogon, izgradnja terminala za rasute terete, dok ukupna investicija od oko milijardu KM obuhvata i novi ulaz s autoputa, razvoj specijalnih čelika i namjenske industrije, uspostavljanje novih radnih jedinica te izgradnju nove energane na gorivo dobijeno iz komunalnog čvrstog otpada.

Elektrolučna peć i povratak Zenice kao industrijskog lidera

Kada je riječ o proizvodnji čelika, kao ključni projekt istaknuta je izgradnja nove linije s elektrolučnom peći kapaciteta 400.000 tona godišnje.

Kako je istaknuto na današnjem panelu, zbog nedostatka rude iz Prijedora, čije su rezerve dovoljne za još oko dvije godine, doći će do gašenja integralne proizvodnje čelika u Zenici, odnosno pogona visoke peći, aglomeracije i postojeće čeličane. To podrazumijeva prelazak na novu tehnologiju s elektrolučnom peći, čime se gase postojeći izvori zagađenja i značajno smanjuju emisije stakleničkih plinova.

Direktor prodaje Nove Željezare Zenica Saša Božić kazao je da je zelena tranzicija već dio svakodnevnog poslovanja te da dolazi nova regulativa koja jasno definiše uslove proizvodnje.

"Od 1. januara na snazi je CBAM mehanizam koji je uvela Evropska unija, a koji podrazumijeva dodatne takse i troškove za uvoznike u EU. Cilj je smanjenje emisija CO₂, ali i zaštita ekonomskog prostora EU kroz mjere koje se odnose na proizvođače izvan Unije", kazao je Božić.

Dodao je da će se ova regulativa dodatno pooštravati, posebno od 1. januara 2028. godine, kada će i drugi proizvodi koji se uvoze u EU biti obuhvaćeni CBAM mjerama.

"Ovo nije pitanje samo industrije, već države. Nije pitanje hoćemo li reagovati, već kada i kako. Zenica s nama pokušava u ovu tranziciju ući aktivno, kao grad koji želi biti predvodnik i podrška drugima. U kontaktu smo s fakultetima i institutima i pripremamo se za promjene koje dolaze. Srbija je već uvela porez, a isto očekuje i nas. Tehnologija kojom trenutno radimo nema budućnost i mora se mijenjati", poručio je Božić.

Predstavljena je i investicija vrijedna 450 miliona KM za izgradnju nove elektrolučne peći, kojom bi se proizvodni program dodatno proširio specijalnim čelicima za koje postoji potreba na domaćem tržištu.

Logistički centar BiH kao regionalno trgovačko čvorište
Na panelu je Dženan Sadiković predstavio projekat logističkog centra Nove Željezare Zenica, ističući da se željezara nalazi na izuzetno povoljnom geostrateškom položaju, u blizini autoputa i s razvijenom željezničkom infrastrukturom, što omogućava lako povezivanje s najvažnijim lukama u regionu.

"Ovim projektom bismo se pozicionirali kao ključni igrač na tržištu jugoistočne Evrope kroz veličinu, tehničku opremljenost i ekološke standarde. Logistički centar bi bio generator rasta trgovine, alat za jačanje domaće privrede i amortizer skladišnih i transportnih problema", kazao je Sadiković.

Projekat obuhvata izgradnju kompleksa na površini od 500.000 kvadratnih metara, od čega je 200.000 kvadrata namijenjeno skladišnim kapacitetima. Sadiković je dodao da je već nabavljeno 15 kamiona, pretovarne mašine i dizalice za vertikalni transport, da se zapošljavaju novi radnici te da je realizacija projekta već započela, s planom da u potpunosti bude završen u naredne tri do pet godina.

"Nacionalni benefiti ogledali bi se u robnim rezervama, razvoju regionalne trgovine i činjenici da bismo postali najveći logistički centar u regiji", pojasnio je Sadiković.

Energija za nove pogone: "Ni mi ne želimo spalionicu o kojoj se govori"

Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika govorio je o razlozima zbog kojih je planirana energana predviđena za Zenicu, naglašavajući da svi projekti moraju biti realizirani u skladu s najstrožijim pravilnicima i standardima Evropske unije.

Istakao je da je u BiH potrebno stvoriti povoljniji ambijent za upravljanje komunalnim otpadom, te da bi korištenje alternativnih izvora energije, umjesto uglja, dovelo do smanjenja emisija ugljen-dioksida, prašine i dimnih gasova u odnosu na postojeće i referentne energane.

"Smanjenje nastanka otpada i odvojeno prikupljanje obaveza su svih nivoa vlasti i komunalnih preduzeća, a ne proizvodnih kompanija. To treba biti jasno definisano Planom upravljanja otpadom, koji je u fazi finalizacije. Strategija okoliša FBiH predviđa smanjenje otpada u domaćinstvima, promociju odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada te energetsko iskorištavanje otpada", kazao je Husika, dodavši da su strategijom obuhvaćene i energane.

Naglasio je da su svi takvi pogoni opremljeni filterima definisanim projektom i važećim normama, te da svako odstupanje od dozvoljenih emisija automatski podrazumijeva zaustavljanje rada pogona.

Direktor Nove Željezare Zenica Ahmed Hamzić je kazao da vjeruje da su današnjim okruglim stolom odgovorili na mnoga pitanja.

"Ovo je naša vizija i strategija kako od stare napraviti novu željezaru. Kroz sve ove projekte imat ćemo okrugle stolove stolove kako bismo detaljno ušli u svaki projekt kako s finansijske tako s tehničke strane. Mislim da smo s današnjim izlaganjem dosta toga uspjeli jer se struka sa znanjem i činjenicama suprotstavila drugoj strani. Nećemo se obazirati samo na lokalnu zajednicu, a kroz proizvođače i ljude koji su s nama ugovorno vezani i stručnjake u Evropi imat ćemo sve odgovore u realizaciji projekata. Od starta je izneseno da mi želimo samo energanu. Mi želimo novu proizvodnu liniju jer ova s ekološkog aspekta nije održiva. Mijenjamo sliku pristupa novoj željezari", kazao je Hamzić.

Nakon zvaničnog dijela uslijedilo je postavljanje pitanja, konstruktivna rasprava učesnika s jedne strane ekoloških aktivista i građana Zenice, a s druge akademske zajednice i predstavnika Nove Željezare Zenica koji su pokušali predočiti činjenice budućih projekata te sve ih pozvali na praćenje i uključivanje u aktivnosti u svojim planovima i vizijama.