Šta je jedinstveno područje plaćanja u eurima, kojem bismo se trebali pridružiti 2026.: Nečlanstvo nas košta 100 miliona eura

Pridruživanje SEPA-i neće značiti uvođenje eura kao zvanične valute i u Bosni i Hercegovini, već će značiti jednakost bh. fizičkih i pravnih lica u domaćem i prekograničnom platnom prometu s državama koje su već dio SEPA-e. Konkretnije, ta jednakost će podrazumijevati:

• Smanjenje naknada za dolazne i odlazne novčane transakcije, čime će građani i privrednici ostvariti značajnu uštedu. Procjena Svjetske banke je da su te naknade u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama koje nisu dio SEPA-e šest puta veće nego u zemljama koje su dio SEPA-e.

Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) Jasmina Selimović je ukazala na pretpostavku da se te naknade za transakcije koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu godišnje naplate u iznosu od čak 100 miliona eura;

• Unapređenje bh. platnog sistema, što će se ogledati i u uvođenju instant plaćanja. Između ostalog, instant plaćanjem će se omogućiti da transakcije budu značajno brže nego što jesu te da se realiziraju i u neradnim danima. Tako da se više neće duže čekati da plata ili penzija "legnu" na račun od trenutka uplate.

Pridruživanje SEPA-i je utoliko više značajno zbog toga što bh. dijaspora šalje mnogo novca u svoju matičnu državu. Podatak Centralne banke koji govori koliko je to značajno jeste taj da se novcem koji pošalje dijaspora generiše 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dakle, pridruživanjem SEPA-i poboljšat će se ukupna ekonomija Bosne i Hercegovine.

Očekivalo se da bi Bosna i Hercegovina ove godine mogla postati dio ovog područja, ali to se nije dogodilo. Ipak, nadležni su uvjereni da će se to dogoditi do proljeća sljedeće godine.

Državna vlast je po ovom pitanju uradila svoj dio posla, a predstoji da entitetske vlasti završe ono započeto. Ukoliko se SEPA-i ne pridružimo do proljeća, onda ćemo rizikovati da s procesom pridruživanja počnemo ispočetka jer Evropska unija planira ažurirati propise koji se odnose na SEPA-u.