Komšić u Briselu: Bošnjake optužuju za radikalizam s ciljem da moja zemlja nestane s političke mape Evrope

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dočekali su Komšića u zgradi Evropskog vijeća, gdje su s njim kratko razgovarali i fotografisali se.

Nakon toga je počeo Samit, na kojem je Komšić predstavio, kako kaže, svoj pogled na budućnost integracija BiH u EU.

"U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritizirati izostanak ozbiljnih postignuća BiH na putu ka EU, te kako izraziti moje razočaranje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan. Svjedočili smo, nažalost, neuspjehu Vijeća ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoje prijedloge Zakona o sudovima, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača, a koga, u konačnici, mora imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Kako uopće komentirati nepostizanje ovih elementarnih zahtjeva, kada se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije iz 2019. godine?", upitao je Komšić.

Komšić je zatim govorio o Nacrtu zaključaka Evropskog vijeća o BiH, prilikom čega je pohvalio dio koji se odnosi na provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i potrebu da se ta provedba ne otežava drugim koracima.

"Kako Bosna i Hercegovina mora 'osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić–Finci koje je donio Evropski sud za ljudska prava', posebno ističući da 'niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjele ne smije biti napravljen'. Također, potpuno se slažem da 'integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja Općih izbora 2026. godine'", rekao je Komšić.

Nabrojao je ono što je postignuto na EU putu u prethodnom periodu, ali smatra da to nije dovoljno jer ključne uslove za otvaranje pregovora nismo ispunili.

"Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo. Kako i nacrt zaključaka Evropskog vijeća primjećuje, 'reformska dinamika je i dalje zaustavljena'. To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i digitalnu agendu. Očekujem da će imenovanje koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmet stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći", kazao je.

On zatim naglašava opstrukcije HDZ-a, ističući da se južni plinovod, koji treba povezati BiH s LNG terminalom na Krku, "koristi za pritisak na multietničke političke stranke u BiH da usvoje Izborni zakon, koji produbljava etničke podjele, suprotno presudama ESLJP".

"Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmet političkih uslovljavanja od strane vladajuće HDZ BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći", poručio je Komšić.

Navodi da je i uvođenje digitalnog signala bilo zaustavljeno deceniju, sve do sredine ove godine, kada je postepeno počelo.

"Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT-u, koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda. To može dovesti do gašenja javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine. Ako me pitate kako izaći iz svih ovih problema i kako pravilno pristupiti izazovima – reći ću vam: putem demokratije. Kako sam shvatio, Komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom 'Evropski demokratski štit', predlažući niz konkretnih mjera s ciljem da osnaži, zaštiti i promovira jake i otporne demokracije širom EU. Vjerujem da i države kandidatkinje za članstvo u EU trebaju na neki način imati učešće u tome. Smatram da je jedan od osnovnih problema koji generira stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokracije. Prije tri decenije, Dejtonski mirovni sporazum je kreirao ustav u kojem je demokracija pervertirana etničkom podjelom moći u donošenju odluka", rekao je Komšić.

Zaključuje da je ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala funkcionalnim disbalansom u miru.

"Upravo zato dva etnička ministra mogu preglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na EU putu. Nadalje, glasanje u Parlamentarnoj skupštini zahtijeva etničke i entitetske većine koje mogu zaustaviti čak i prijedloge koji prođu Vijeće ministara, ukoliko se radi o krhkim koalicijama. U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine moramo imati apsolutnu jednoglasnost po pitanju oružanih snaga i pitanja odbrane, a samo jedan uslovni veto može zaustaviti vanjskopolitičke odluke. Zbog toga je naše pridruživanje stavovima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU tako teško postići, posebno u ovako kompleksnim geopolitičkim prilikama", navodi predsjedavajući Predsjedništva BiH.

On ističe da bi se sve odluke na EU putu BiH mogle donijeti bez veta kada bi se u BiH primijenili principi pune demokratije.

"Nažalost, trenutna etnička raspodjela moći sprječava istinsku proevropsku političku većinu da donosi odluke. Istovremeno se etničke Bošnjake, koji najviše podržavaju EU put, lažno optužuje kao 'radikalno-islamističke', što nikada nisu bili. Cilj takvog narativa je da se delegitimizira njihov 'evropski' potencijal i spriječi korištenje pune demokracije. Radikalne desničarske, anti-evropske stranke iz EU, regiona i njihovi sateliti u Bosni i Hercegovini snažno podržavaju ovaj narativ s krajnjim ciljem da se Bosna i Hercegovina zaustavi na svom evropskom putu i učini da moja zemlja nestane s političke mape Evrope", poručio je Komšić.

On smatra da je plan onih koji Bošnjake pokušavaju radikalizovati zapravo da "blokiraju sve institucije Bosne i Hercegovine i učine donošenje odluka nemogućim, spriječe održavanje Općih izbora 2026. godine onemogućavanjem finansiranja izbora, te iniciraju konflikte i promoviraju narativ o Bosni i Hercegovini kao propaloj državi, čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad Bosne i Hercegovine".

"Treba biti jasno da ove anti-evropske snage u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati naš EU put. Neće uspjeti jer je većina građana Bosne i Hercegovine protiv takvog scenarija, bez obzira na etničku pripadnost. Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je 70 posto građana Bosne i Hercegovine za EU integracije. To je tako jer demokracija i san o evropskoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu moraju, i hoće, prevagnuti – san da demokracija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znači isto", zaključio je Komšić.