Nakon što je isplovio iz Splita, najveći ratni brod svijeta stigao u Karibe: Amerikanci šalju poruku Maduru

Dolazak ove moćne flote, predvođene nosačem USS Gerald R. Ford koji je isplovio iz Splita, a koju je poslao predsjednik SAD-a Donald Trump, dolazi u jeku rastućih napetosti s Venecuelom i serije kontroverznih napada na brodove za koje Washington tvrdi da prevoze drogu, piše BBC.

Venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro oštro je reagovao na dolazak američkih snaga, optuživši Washington da "izmišlja krizu" kako bi pokušao svrgnuti njegovu socijalističku vladu. "Ovo nije borba protiv droge, ovo je borba protiv naše nezavisnosti," izjavio je Maduro u obraćanju državnoj televiziji, optužujući SAD za "provokaciju pod maskom borbe protiv kriminala".

Napetosti rastu i između SAD-a i Kolumbije, čijeg je predsjednika Gustava Petra Trump nazvao "nasilnikom i lošim momkom". Kao odgovor, Petro je naredio kolumbijskim sigurnosnim snagama da obustave razmjenu obavještajnih podataka s američkim agencijama sve dok, kako je rekao, "ne prestanu napadi na brodove i ugrožavanje života civila". Na platformi X dodao je da borba protiv narkotika "mora biti podređena ljudskim pravima karipskog naroda".

Najveća američka vojna prisutnost u regiji u decenijama

Prema saopćenju američke mornarice, udarna skupina je 11. novembra ušla u područje odgovornosti Južnog zapovjedništva SAD-a (SOUTHCOM), koje pokriva Srednju i Južnu Ameriku. Formaciju čine nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, na kojem se nalazi više od 4000 mornara i desetine borbenih aviona, te razarači s navođenim projektilima i druga pomoćna plovila.

Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell izjavio je da će ove snage "ojačati sposobnost SAD-a da otkriva, nadzire i ometa nezakonite aktere i aktivnosti koje narušavaju sigurnost i prosperitet Sjedinjenih Država". Dodao je da će misija pomoći u "ometanju trgovine narkoticima i suzbijanju kriminalnih mreža u regiji".

Uz prisustvo ove formacije, Washington sada ima najveću vojnu silu u Latinskoj Americi i Karibima u posljednjih nekoliko decenija. U regiji se već nalazi nuklearna podmornica, više borbenih aviona i hiljade američkih vojnika stacioniranih u Portoriku i okolnim bazama.

Američka vojska nastavlja s napadima na brodove za koje tvrdi da prevoze narkotike, uz objašnjenje da su takve akcije "nužne za zaštitu američkog društva". No, prema podacima međunarodnih promatrača, izvedeno je najmanje 19 takvih napada u karipskom moru i istočnom Pacifiku, u kojima je ubijeno najmanje 76 ljudi.

Ranije ove sedmice, u još dva napada na Pacifiku, poginulo je šest osoba, što je izazvalo dodatne kritike međunarodnih organizacija koje upozoravaju da SAD "bez suđenja i dokaza" napada civile pod izgovorom borbe protiv narkotika.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi ovi napadi mogli predstavljati kršenje međunarodnog prava, jer u mnogim slučajevima nije utvrđeno da su brodovi zaista prevozili drogu.

Napetosti i u Kolumbiji

Dok Washington optužuje Bogotu da "ne čini dovoljno" u borbi protiv trgovine drogom, kolumbijski predsjednik Petro suočava se i s domaćim pritiscima. Kolumbijski vojni dužnosnici potvrdili su da su izveli zračne napade na gerilske skupine u amazonskoj regiji, pri čemu je ubijeno 19 ljudi.

Iako je kolumbijska vlada navela da se radilo o pripadnicima oružane organizacije koja kontroliše rute krijumčarenja, opozicija u toj zemlji tvrdi da među žrtvama ima i civila, što dodatno komplikuje odnose s Washingtonom.

Predsjednik Donald Trump početkom novembra je, u intervjuu za CBS, odbacio optužbe da planira svrgavanje venecuelanske vlade ili pokretanje rata protiv nje, ali je istovremeno opravdao vojne napade na brodove.

"Svaki brod koji vidite razoren, ubija 25.000 ljudi od droge i uništava porodice diljem naše zemlje. Mi ne ratujemo s Venecuelom, mi ratujemo s kartelima koji ubijaju našu djecu," rekao je Trump.

Na pitanje planira li SAD kopnene udare na Venecuelu, američki predsjednik nije želio davati jasne odgovore. "Neću reći šta ću učiniti s Venecuelom, hoću li to učiniti ili neću. Ali reći ću da nijedan neprijatelj Sjedinjenih Država ne bi trebao spavati mirno," poručio je.

Analitičari upozoravaju da bi slanje ovako velike pomorske flote moglo dodatno destabilizirati regiju, koja je već pogođena siromaštvom, krijumčarenjem i političkim tenzijama. "Ovo je demonstracija sile, ali i poziv na oprez – Karibi bi mogli postati novo žarište globalnih napetosti," izjavio je za BBC jedan bivši američki diplomat.

I dok Washington naglašava da je cilj operacije borba protiv međunarodnog kriminala, latinoamerički lideri upozoravaju da bi američka vojna intervencija mogla "ponovo otvoriti stare rane" u odnosima između Sjedinjenih Država i zemalja regiona.