Konačno počele pripreme za izgradnju Ars Aevija u Sarajevu: Ograđeno zemljište, danas potpisivanje ugovora

Pripremni radovi na terenu započeli su prošle sedmice. U toku je čišćenje i ograđivanje prostora na kojem će muzej biti izgrađen. Delegacija Evropske unije i UNESCO, koji će biti implementator sredstava, danas će u Vijećnici potpisati ugovor za finansiranje izgradnje objekta muzeja.

Evropska unija će finansirati izgradnju muzeja zajedno s Vladom Republike Italije, Kantonom Sarajevo, Gradom Sarajevo i drugim partnerima. Direktorica Ars Aevija Senka Ibrišimbegović je za Klix.ba kazala da su u augustu prošle godine dobili građevinsku dozvolu za izgradnju.

"U tom periodu, bio je pozitivan ishod za dodjelu sredstava Evropske unije za objekte kulture u Bosni i Hercegovini. Između ostalog je tu i Ars Aevi. Taj ugovor EU i BiH se morao ratificirati. To je trajalo poprilično dugo. Konačno je ratificiran krajem augusta ove godine. Sada se ta sredstva mogu proceduralno prebaciti u BiH", objasnila je.

Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca i šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum će u poslijepodnevnim satima u Vijećnici potpisati spomenuti ugovor. Ceremoniji će prisustvovati i Marta Kos, evropska komesarka za proširenje. Ona je u trodnevnoj posjeti BiH s ciljem da istakne podršku Evropske unije za budućnost naše zemlje kao članice te unije.

Novčana sredstva za izgradnju Ars Aevija uskoro će biti prebačena na račun UNESCO-a jer će on vršiti implementaciju tih sredstava. Dok se čeka na ovaj korak, Ibrišimbegović je odlučila prioniti na pripremu gradilišta.

"S obzirom da smo imali već obezbijeđena sredstva za Ars Aevi od UNESCO-a, u dogovoru sa svim partnerima odlučili smo da provedemo tender za izbor izvođača za pripremne radove. To podrazumijeva čišćenje, provjeru instalacija na terenu, postavljanje ograde, iskolčenje budućeg objekta, postavljanje gradilišne table itd. To su sve pripremni radovi", kazala je.

Enver Hadžiomerspahić je ovaj projekt osnovao 1992. godine u znak otpora agresiji. Osnivači kolekcije Ars Aevi bili su Alma Suljević, Braco Dimitrijević, Damir Nikšić, Edin Numankadić, Enes Sivac, Fikret Libovac, Jusuf Hadžifejzović, Maja Bajević, Mustafa Skopljak, Nebojša Šerić Shoba, Nusret Pašić, Šejla Kamerić i Andrej Đerković.

Ona sadrži oko 150 radova, među kojima su i djela renomiranih imena poput Marine Abramović, Michelangela Pistoletta, Jannisa Kounellisa, Josepha Beuysa i drugih. Dio njih moguće je pogledati u depou u Vijećnici.

Zgradu muzeja projektovao je Renzo Piano. Početak izgradnje obećavan je nekoliko puta, između ostalog 2010. i 2014. godine. Projekt se s mrtve tačke pomakao prošle godine uručenjem građevinske dozvole i postavljanjem kamena temeljca.