Zakazana aukcija za prodaju terminala kod Čapljine, hoće li Schmidt reagovati?

Prije dvije godine kada smo pisali o terminalima Dretelj, naša saznanja su govorila da je najzainteresovanija jedna kompanija iz Hrvatske, ali terminale jednako želi i kompanija sa sjedištem u Hercegovini na čijem čelu je strani biznismen blizak HDZ-u.

Pare i politika

Ko je "pikirao" kupovinu Terminala Dretelj i zašto

Tako bi se terminali mogli iskoristiti za ukapljeni plin (LNG), kao i za elektrane.

Pitanje prodaje terminala sigurno će ponovo potegnuti i pitanje za visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi sa zabranom raspolaganja državnom imovinom. U slučaju prodaje Terminala Dretelj to će značiti da OHR dopušta raspolaganje odnosno kupo-prodaju državne imovine. Također ovo je slučaj i za Pravobranilaštvo BiH.

Iako je ova imovina državno vlasništvo i automatski pod zabranom raspolaganja, odlukom OHR-a, objavljen je javni poziv za prodaju nekretnine označene kao naftni terminal Dretelj, postrojenja i opreme, K.O. Dretelj Hercegovačka bankad.d. Mostar (u stečaju).

U tekstu javnog poziva se navodi da je odlukom Skupštine i Odbora povjerilaca o načinu unovčavanja stečajne mase sa izvještajnog ročišta održanog pred Općinskim sudom u Mostaru od 13.06.2025. godine i Odluke Odbora povjerilaca Hercegovačke banke d.d. Mostar u stečaju od 04.07.2025. godine stečajni upravitelj oglasio javnu aukciju za prvu prodaju nepokretne imovine.

Imovina stečajnog dužnika prodaje se javnim nadmetanjem u zatečenom stanju, a početna i minimalna cijena ispod koje se ne može prodati imovina iznosi 15.537.588,61 KM. Procjenu je izvršila firma "Vještak" d.o.o.

Uz saglasnost stečajnog suca određeno je da se javna aukcija održi 22. augusta 2025. godine sa početkom u 09:00 sati u prostorijama stečajnog dužnika Hercegovačka banka dd Mostar.

Iznos za uplatu depozita, za učešće na aukciji, iznosi 10% od početne vrijednosti odnosno: depozit 1.553.758,861 KM.

Terminal Dretelj, od JNA do ruku hercegovačkih biznismena

Do početka agresije na BiH 1992. godine Terminal Dretelj je bio u vlasništvu JNA. Kako je svojevremeno pisao Žurnal, naftni terminal Dretelj nadomak Čapljine od trenutka kada ga je početkom rata u BiH napustila tadašnja JNA postaje objektom mešetarenja, ratnog i poratnog profiterstva i enormnog bogaćenja pojedinaca iz strukture bivše Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Kako je Hercegovačka banka dobila Dretelj u vlasništvo?

Firmom “Monitor M” u čijem je sastavu bila “Hercegovina gradnja“ upravljao je Ljubo Česić Rojs. “Hercegovina gradnja” osniva firmu za trgovinu naftom “CroHerc AG”, koja gotovo besplatno koristi terminal u Dretelju uz saglasnost tadašnjeg ministra odbrane FBiH i predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića.

U aprilu 1999. godine donesen je Pravilnik kojim je propisano da uvoznici nafte moraju imati veće skladišne prostore. Tako su eliminisani mali uvoznici i konkurenti, pa je CroHerc zahvaljujući "posjedovanju" skladišta u Dretelju postao drugi po veličini uvoznik nafte u Federaciji i uglavnom je poslovao sa distributerima iz Slovenije.

Postojale su procjene da je budžet Federacije BiH prethodne 1998. godine samo od tri najveća uvoznika nafte "zakinut" za 175 miliona maraka koje su "nestale" u kolopletu različitih tumačenja carinskih propisa.

Tako je i CroHerc gomilao porezne dugove, a tek će 2013. godine zbog toga biti optužen direktor Marinko Planinić. Prvobitna presuda od 4 godine i 6 mjeseci zatvora i povrata 18 miliona maraka utajenog novca ukinuta je 2016. godine zbog navodne pogrešne procedure pri izuzimanju dokaza!?

U svakom slučaju, CroHerc je 2001. godine "izbačen iz igre". Privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson je dug firme "Monitor M" namirila aktiviranjem hipoteke nad terminalom Dretelj, koji je tako postao vlasništvo Hercegovačke banke.