Opravdanje iz Evropske unije: Dogovor s Amerikom je najbolji koji smo mogli dobiti

U pokušaju u posljednjem trenutku da spriječi Donalda Trumpa da od 1. augusta uvede carine od 30 posto na većinu robe iz EU, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju je sa svojim pregovaračkim timom otputovala u Trumpov golf resort Turnberry u Škotskoj i, za otprilike sat vremena, postigla preliminarni dogovor.

"Ovo je očigledno najbolji sporazum koji smo mogli dobiti u vrlo teškim okolnostima", izjavio je u ponedjeljak evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.

Sporazum, kojim se uvodi carina od 15 posto na većinu uvoza iz EU, "spašava trgovinske tokove, spašava radna mjesta u Evropi" i "otvara novo poglavlje u odnosima EU i SAD-a", rekao je on novinarima.

"Ne radi se samo o trgovini: radi se o sigurnosti, o Ukrajini, o trenutnoj geopolitičkoj nestabilnosti", rekao je Šefčovič, dajući do znanja da je osiguranje stalne vojne podrške Washingtona Ukrajini i NATO-u imalo ključnu ulogu u pregovorima, i u pritisku na Brisel da zaključi sporazum.

Međutim, iako je izvršna vlast EU dogovor smatrala uspjehom samim tim što je uopće postignut, to nije zadovoljilo neke važne članice EU poput Francuske i industrijskih udruženja, koja su optužila Brisel da je previše lako popustio Trumpovim zahtjevima.

Za razliku od njemačkog kancelara Friedricha Merza i italijanske premijerke Giorgie Meloni, koji su brzo pozdravili sporazum, francuski predsjednik Emmanuel Macron ostao je nijem. Njegov premijer François Bayrou, s druge strane, oštro je kritizirao sporazum kao čin "pokoravanja" Washingtonu.

Glavno njemačko industrijsko udruženje BDI poručilo je da je ovim poslan pogrešan signal u vezi sa budućnošću transatlantske trgovine.

U Francuskoj je udruženje velikih poduzeća Medef poručilo da ishod pokazuje da EU još uvijek nema poštovanje koje zaslužuje, dok je konfederacija malih i srednjih preduzeća ocijenila da će sporazum imati katastrofalne posljedice.

"Lekcija ovog sporazuma: Mi smo ekonomski div, ali politički patuljak", rekla je Valérie Heyer, čelnica liberalne grupe Renew u Evropskom parlamentu.

Ona se pridružila talasu nezadovoljstva među francuskim političarima.

"Bilo je veoma teško, ali uspjeli smo", rekla je von der Leyen nakon susreta s Trumpom.

Međutim, sudeći po reakcijama, sporazum je postignut po značajnu političku i ekonomsku cijenu koju neki smatraju previsokom.

"Trump je pobijedio, tu nema dileme", rekao je Bernd Lange, njemački socijaldemokrat i predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta, za Politico.

U okviru sporazuma, Brisel je ne samo pristao da smanji carine na nulu na određeni uvoz iz SAD-a, poput automobila, već se i obavezao da kupi energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara i da uloži dodatnih 600 milijardi dolara više nego što je prvobitno planirano u američku privredu.

Štaviše, privremeni dogovor, koji nije pravno obavezujući i još se mora formalizirati zajedničkom izjavom prije 1. augusta, ostavlja mnogo toga nedorečeno, dajući Trumpu prostor da kasnije promijeni mišljenje.

Komisiji je, na primjer, dato uvjeravanje da sektori koji su trenutno predmet posebnih istraga u SAD-u i koji bi uskoro mogli biti pogođeni sektorima carina, poput farmaceutike i poluprovodnika, neće biti izloženi carini većoj od 15 posto. No, za to ne postoji nikakva pravna garancija.

Čelik i aluminij će i dalje biti podložni carinama od 50 posto, nakon što su se obje strane obavezale da će sarađivati na uspostavi zaštitnog mehanizma za rješavanje problema globalnog viška kapaciteta.

David Kleimann, viši stručnjak za trgovinu pri ODI think tanku u Briselu, nazvao je sporazum “jasnim političkim porazom EU-a."

"Optika u kojoj predsjednica Evropske komisije kapitulira pred američkim predsjednikom Trumpom može imati dugotrajne posljedice na identifikaciju građana Unije s nadnacionalnim projektom", dodao je on.

Tokom dugotrajnog procesa pregovora, Francuska je igrala ulogu "lošeg policajca", optužujući Evropsku komisiju da je previše slaba i pozivajući Brisel da upotrijebi jača trgovinska oružja, uključujući tzv. "trgovinski bazuku" - Instrument protiv prinude (Anti-Coercion Instrument).

Evropska komisija je dobila odobrenje nacionalnih prijestolnica da pripremi i eventualno uzvrati udarcem kroz uvođenje odmazdnih carina na gotovo 100 milijardi eura američke robe, te da razmotri aktiviranje spomenutog instrumenta, koji bi se mogao koristiti za ciljanje usluga ili ograničavanje pristupa američkih kompanija na javne tendere u EU.

Ali nikada nije posegnula za tim alatima, čak ni nakon što je Trump ranije ovog mjeseca zaoštrio sukob prijeteći povećanjem carina ako ne bude dogovora do 1. augusta. Zemlje EU su više puta izbjegavale dati Komisiji mandat da zauzme oštriji stav.

"Nije postojao jedinstven front država članica koje bi proteklih dana pozvale na konfrontaciju", rekla je Elvire Fabry, stručnjakinja za trgovinu u Institutu Jacques Delors u Parizu, što objašnjava zašto Brisel nikada nije mogao otići dalje od prijetnji o upotrebi Instrumenta protiv prinude.

Osim toga, kako je Šefčovič priznao, Brisel mora vrlo pažljivo razmisliti prije nego što započne trgovinski rat s saveznikom na kojeg se oslanja u pogledu sigurnosti i energije.

"Postoji ovisnost o američkim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu i energetska ovisnost, što ograničava sposobnost EU da se suprotstavi SAD-u", rekla je Fabry.