Selma Alispahić: Najstrašnija mi je tišina pored mezarja u Potočarima, u Beogradu igram ljudima koji žele čuti istinu

Spomenuta predstava nastala je prema istoimenom romanu Aidana Hehira. Riječ je o koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra, LegalAliens Theatrea iz Londona i Međunarodnog teatarskog festivala MESS.

"Cvjetovi Srebrenice" se bavi i sukobima koji se trenutno dešavaju u svijetu te okretanjem glava mnogih na patnju nevinih. Govoreći o tome kako je rad na "Cvjetovima Srebrenice" utjecao na nju, Alispahić je navela:

"Mislila sam da vrijeme učini svoje i da kolektivnu traumu koju svi nosimo zbog Srebrenice i drugih gradova gdje su ubijani građani BiH možemo negdje u sebi smjestiti, utišati i živjeti dalje. Međutim, proces rada na ovoj predstavi me je podsjetio da to nije moguće i da se protiv te tuge ne treba boriti, nego je treba prihvatiti. To što nas i dalje boli Srebrenica znak je da smo ostali ljudi".

Razgovarali smo i o tome da li Bosna i Hercegovina radi dovoljno na očuvanje sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Kazala je kako se boji da je sjećanje na žrtve genocida institucionalno svedeno na okupljanje 11. jula i da ne vidi nikakvu osmišljenu strategiju da se zaborav ne dešava.

"Pogotovo zato što smo svakodnevno suočeni s vrlo organizovanim negiranjem genocida od onih koji su ga počinili i koji se nikada nisu imali snage i ljudskosti suočiti s tim. Znam da je prošlo 30 godina i da su rođeni mnogi koji nemaju nikakav odnos prema tom vremenu i mislim da mlade ljude ne smijemo opteretiti sjećanjem, ali da ih moramo obrazovati da su informirani zbog njihove budućnosti da se na ovim prostorima ne bi više nikada tako nešto desilo", ispričala je.

Kako se danas odnosimo prema žrtvama genocida u Srebrenici i onima koji su preživjeli

Društvo često na neki način odbacuje žene koje nastavljaju živjeti kao svjedokinje ubistava njihovih najbližih. Vjeruje li da upravo zbog predrasuda da su one "neuračunljive" zločinačka propaganda nastavlja vladati i danas?

"Nevjerovatno mi je kada čujem u svakodnevnom životu da su se ljudi umorili od priča o ratu jer duboko vjerujem da mi sebi ne možemo priuštiti u životu luksuz zaborava i umora od bola koji je naš narod prošao. Strašno mi je ako je percepcija žena koje pokušavaju da prežive nakon gubitka najmilijih tako surova. To me duboko vrijeđa prvo kao ženu, a onda i kao majku, ali jesmo postali opsjednuti sobom. Nemamo vremena da se osvrnemo oko sebe i shvatimo da s nama žive ljudi koji još nisu našli svoje najdraže, da je njihova svakodnevnica strašnija od naše, da ih moramo razumjeti i pomoći koliko možemo, barem razumijevanjem", odgovorila je.

Mišljenja je da smo kao društvo sveli ovu tragediju na obilježavanje godišnjica, da smo podbacili i da smo se kao društvo pretvorili u fotografisanje za društvene mreže bez
ikakvog istinskog sadržaja i iskrene ljudske empatije.

"Igrala sam predstave nekoliko puta u Srebrenici i najstrašnija mi je bila tišina i mrak kada prolazim pored mezarja u Potočarima, vraćajući se u Sarajevo poslije predstave, u kasnim noćnim satima. Ta tišina je zastrašujuća", kazala je.

Danas smo svjedoci genocida koji se dešava narodu Gaze. Na pitanju da li i po pitanju nje vlada isti narativ, objasnila je:

"Kad je Gaza u pitanju, narativ je malo drugačiji jer mainstream mediji su u službi cionističkih interesa, uglavnom i većina je izabrala šutnju, ali u svemu tome je fascinantno šta su društvene mreže uradile i to je jedna od dobrih strana društvenih mreža, da je istinu teško sakriti. Ono što daje nadu u ovaj svijet je da su se milioni digli da protestuju protiv genocida u Gazi i da informacije o tome dobijamo preko društvenih mreža. Bolno je što to ne zaustavlja patnju naroda u Gazi, ali bar ne možemo reći da nismo znali. Gledamo direktan prijenos genocida i ljudi se nisu umorili u borbi za slobodu palestinskog naroda. Nadam se da svijet neće odustati, da obični ljudi neće odustati, nadam se".

S predstavom "Cvjetovi Srebrenice" će uskoro gostovati u Narodnom pozorištu u Tuzli (12. jula), Heartefact kući u Beogradu (13. i 14. jula) te Jacksons Lane Arts Centru u Londonu (od 14. do 18. oktobra). Kazala je da u Beograd ide igrati ljudima koji žele čuti istinu.

"Oni koji ne žele neće nikada ni doći da gledaju ovakvu predstavu, ali to je njihov izbor. Sve je lični izbor, i dobro i zlo. U Beogradu ima ljudi koji ne sklanjaju oči pred istinom i oni su važni. Postoje i mladi ljudi koji ne žele da nose breme užasnih zločina iz prošlosti koje je neko u njihovo ime počinio. I meni su ti mladi ljudi važni, oni su budućnost i oni su spremni da dođu i pogledaju predstavu koja govori o činjenicama. Ne moramo biti pripadnici ničega da bismo bili ljudi i reagovali na činjenice, a genocid u Srebrenici je činjenica i u to se ne dira", naglasila je.

Osim glumaca iz Bosne i Hercegovine, u "Cvjetovima Srebrenice" učestvuju i glumci iz Ruande, Ukrajine i Irske. Pored Alispahić, u njoj glume i Edin Suljić, Taz Munyaneza, Valeriia Poholsha i Cillian O'Donnchadha.

"Divim se svojim kolegama s koliko poštovanja i razumijevanja su pristupili radu na ovoj predstavi. Postoje neke dodirne tačke koje svi možemo razumjeti, kao što je činjenica da se život može promijeniti preko noći ili odlazak iz svoje zemlje sa nekoliko stvari koje je su ljudi uspjeli pokupiti dok su napuštali svoj kućni prag, kao i gubitak dragih ljudi koji su bili žrtve ratnih razaranja ili genocida", rekla je.

Tišina Zapada o genocidu u Srebrenici i dalje vlada

Također je navela kako je svakome normalnom nejasno kako se to uopće moglo desiti pred očima i u srcu Evrope, zašto međunarodna zajednica nije reagovala i slično.

"I mi koji znamo činjenica i danas se pitamo kako i zašto, i mi tražimo još uvijek odgovore na neka pitanja koja se najviše tiču neshvatanja kako toliko zlo može postojati u čovjeku da učini zlo drugom čovjeku. Na kraju shvatamo da smo svi povezani kao ljudi i da genocid koji se trenutno dešava u Gazi treba da se tiče i mene u Sarajevu i nekoga u Londonu i nekoga u Oslu i nekoga u Beogradu i cijeli svijet", kazala je.

Alispahić se sličnom tematikom bavi i u predstavi "Prst" nastale prema tekstu Doruntinu Bashe, a koja je premijerno odigrana 2014. godine. Upravo se kroz ovakve predstave povećava svijest mladih ljudi o krvavoj historiji Balkana.

"Prilikom jednog igranja predstave 'Prst', imala sam priliku razgovarati s mladim ljudima u publici. Javio se jedan mladić koji je rekao da misli kako su naši djedovi, a nekad i roditelji 'gurali pod tepih' mnoge stvari koje su se dešavale našem narodu da bismo živjeli ideal bratstva i jedinstva i da to nije dobro. Da su nam na vrijeme govorili istinu, možda bismo život poredali drugačije i reagovali drugačije. To mi je bilo vrlo zanimljivo razmišljanje mladog čovjeka koji se trudi da njegova generacija ne ponovi greške prethodnih generacija", ispričala je.

Vraćajući se na tematiku predstave "Cvjetovi Srebrenice", navela je da se ona prvenstveno bavi odgovornošću Zapada, odnosno odgovornošću Evrope i svijeta.

"To je adaptacija knjige irskog profesora Aidana Hehira, koji je zabilježio svoju posjetu Srebrenici i upravo napisao knjigu o tome šta jedan čovjek sa Zapada prolazi kada se suoči sa onim što se dešavalo u srcu Evrope, a niko nije ništa učinio povodom toga. Zbog toga, nakon Sarajeva, Tuzle i Beograda, predstava će imati premijeru u Londonu, Oslu, Pisi i još nekim gradovima Evrope jer je upravo namijenjena zapadnoj publici da podsjeti ljude da se na genocid koji se dešava tamo negdje i tamo nekome ne može ne reagovati, da je svaki život vrijedan i da se za svaki život kao stanovnici svijeta moramo boriti", kazala je.

Probe za ovu predstavu odvijale su se i u Londonu. Ovo nije bio prvi put da Alispahić boravi tamo. Ranije je živjela tamo te je, između ostalog, imala priliku sarađivati s Kraljevskim nacionalnim teatrom.

"Prošlo je mnogo godina, ali nikada nisam prestala London smatrati svojom drugom kućom. To jeste veliki i lijep grad, nimalo lagan za život, ali ono što mene veže za London su najviše ljudi. Radila sam s mnogo sjajnih glumaca koji su i divni ljudi, sama samcata dokazala sam da kvalitet uvijek nađe put igrajući u Kraljevskom nacionalnom teatru dva puta, Complicite teatru, Young Vic teatru, BBC-ju. Dokazala sam se među hiljade jednako kvalitetnih glumica i našla svoj put. Tamo imam prijatelje koji su ostali prijatelji za cijeli život, koji su bili tako dobri ljudi prema meni da sam zauvijek razbila predrasudu o 'hladnim' Englezima. Kada mi je bilo potrebno ti 'hladni' Englezi su mi pomogli u životu i bili bolji prema meni nego mnogi 'merhametli' Bosanci. Geografske širine i dužine ništa ne znače kada sačuvamo ljudskost u sebi", zaključila je u razgovoru za Klix.ba.

Premijera "Cvjetova Srebrenice" bit će održana 9. jula u Sarajevskom ratnom teatru s početkom u 20 sati. Reprize možete pogledati 10. jula u 13 i 20 sati. Ulaznice možete nabaviti na blagajni Sarajevskog ratnog teatra te putem platforme karter.ba.