Grupa mladića iz Sarajeva razvija vjetroturbinu koju možete koristiti u svom domu

To se prvenstveno odnosi na fosilna goriva, koja se sve manje koriste ne samo zbog toga što ih je sve manje, već i zbog toga što je njihovo korištenje štetno po zdravlje čovjeka i okoliš. Proizvodnja električne energije je izazovna i zato što je još u razvoju oprema za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.

Mnoge države su shvatile da život bez korištenja obnovljivih izvora energije neće biti moguć. Među njima su i one bogate fosilnim gorivima, kao što je Saudijska Arabija.

Bosna i Hercegovina zaostaje za drugim zemljama u institucionalnom podsticanju korištenja obnovljivih izvora energije. Uprkos tome, sve je više građana koji ih koriste u domaćinstvu i/ili privredi.

Muhamed Hamamdžić, Ensar Fejzić, Muhammed Šehić i Jusuf Merdan su mladići iz Sarajeva, koji rade na razvoju uređaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, a koji je širom svijeta sve popularniji. Riječ je o vertikalnoj vjetroturbini, za koju su u januaru na Međunarodnoj sedmici bh. inženjerstva dobili nagradu "Made in BiH" i koju su predstavili na Sarajevskom energetskom forumu (SEF).

Šta su vertikalne vjetroturbine

Muhamed je osnivač Turbine Techa, u sklopu kojeg sa svojim kolegama radi na razvoju Savoniusove vjetroturbine, developmentu, digitalnom inženjeringu i dizajnu interijera. On je u razgovoru za Klix.ba izjavio kako očekuje da će do kraja ljeta završiti glavni projekat za vjetroturbinu. U njihovom slučaju bi to trebala biti hibridna vjetroturbina, koja osim vjetrogeneratora, ima solarni panel. Koncept su već napravili.

S obzirom na to da je malih dimenzija, što podrazumijeva visinu od dva metra, da nije bučna i da ima životni vijek do 20 godina, ovakva može se koristiti na različitim lokacijama.

Naime, prema Muhamedovim riječima, može se koristiti uz cestu za proizvodnju električne energije za javnu rasvjetu (pri prolasku vozila pored vjetroturbine, stvaraju se turbulencije koje pokreću lopatice turbine), na krovovima stambenih građevina (kuća i zgrada) i ostalim otvorenim prostorima, što se prvenstveno odnosi na one vjetrovitije prostore.

Podsjetio je na to da je prednost ove vjetroturbine ta što je nije potrebno testirati prije samog korištenja, što je slučaj s velikim horizontalnim vjetroturbinama. Nadalje, upravljiva je preko aplikacije i nema mnogo elektronike, što znači da ju je lako održavati.

Proizvodnja

U nastavku se osvrnuo na sam proces proizvodnje vertikalne vjetroturbine. Prvobitno je govorio o tome koliko dugo i koliko košta proizvodnja te o generatorima.

"Za izradu ovakve turbine potrebno je mjesec-dva. Najvažnije nam je da bude kvalitetna. Postoje jeftine turbine koje se proizvode u Kini, ali želimo napraviti nešto što će kupcima biti dugoročna investicija. Proizvodnja bi koštala između 2.000 i 2.500 eura po generatoru. Ugrađivali bi generatore snage od 700 vati (W) do 10 kilovati (kW). Izračunima smo utvrdili da je 'zlatna sredina' generator od pet kW", naglasio je Muhamed.

Kao problem je istakao to što je potrebno uvesti 60-70 posto komponenti za proizvodnju vertikalne vjetroturbine.

"Primjera radi, Bosna i Hercegovina nema veliku proizvodnju inoksa koji je potreban za izradu vjetroturbine. Neke dijelove ćemo morati proizvoditi, a neke uvoziti jer je malo domaćih kompanija koje se bave elektronikom. Između ostalog, ugrađivali bismo švicarske SKF ležajeve koji su jedni od najkvalitetnijih ležajeva na svijetu. To su ležajevi koji se ugrađuju i u vozove", rekao je.

Sagovornik Klix.ba tvrdi da postoji zainteresiranost domaćih i stranih kupaca za vertikalnu vjetroturbinu koju razvijaju te da su u razvoju ostvarili partnerstvo s pojedinim domaćim i stranim kompanijama. Sa svojim timom je razvio i aplikaciju za kontrolu vertikalnih vjetroturbina, a koja je dostupna na Microsoft Storeu.