Ekskluzivno
152

Klix Studio s Emelom: Elmedin Konaković o pregovorima s EU, kartelu "Tito i Dino" i Ismetu Gavrankapetanoviću

N. V.
Prvi gost Klix Studija s Emelom Burdžović bio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je govorio o šansi BiH za otvaranje pregovora s EU, ima li veze s narko kartelom "Tito i Dino", Ismetu Gavrankapetanoviću i drugim aktuelnim temama.

BiH za nekoliko dana mora usvojiti Zakon o sudovima i Zakon o sprečavanju sukoba interesa kako bi dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa EU. Konaković se nada kako će to biti završeno.

"Bliže smo nego ikad, jako smo blizu. Treba nam još nekoliko tehničkih stvari, mogu ih nazvati sitnicama za zvanični početak pregovora. Nadam se da će političari imati tu svijest. Do nas je i baš smo došli do vode", rekao je.

Predstavnici stranaka na državnom nivou se sutra sastaju u Mostaru upravo kako bi finalizirali dogovor o pitanjima potrebnim za otvaranje pregovora. Međutim, iz SNSD-a i HDZ-a dolaze brojna uslovljavanja.

"Nikada nismo na to pristali, nećemo pristati ni sada. Ja sam od onih koji govori otvoreno o tom pitanju. Nikada se nismo na to obavezivali ili bilo kome obećali bez temeljnih ustavnih reformi u kojima bi prije svega bilo riješeno ono što je naš prioritet, a to su presude međunarodnih sudova, otklanjanje mogućih diskriminacija u Predsjedništvu. To vezati za ovaj paket koji EU od nas traži ne smatramo primjerenim i na to nećemo pristati. Računamo da će HDZ i Dragan Čović te Milorad Dodik s treće strane biti svjesni važnosti procesa i da budu svjesni da ono oko čega imamo dogovor bi trebali implementirati i građanima BiH donijeti veliku radost", kazao je.

Konaković kaže da Trojka nikada nije trgovala pitanjima kao što su Izborni zakon i Ustavni sud.

"Radne grupe rade, atmosfera u njima je bolja nego što je bila ranije. Kroz nju su ponuđena neka prihvatljiva rješenja i u Zakonu o sudovima u kojem se treba dobiti ta neka dvostepenost. Izmjene Izbornog zakona koje se tiču integriteta i CIK-a oko kojih imamo saglasnost bi trebali realizovati jer imamo dogovor, a sva druga povezivanja i uslovljavanja mislim da bi pokazala lošu volju... Dogovorili smo se da o Ustavnom sudu razgovaramo u aprilu. SNSD će donijeti svoj prijedlog, mi svoj, i Ustavnog suda i Vrhovnog suda. HDZ ostaje čvrst pri tome da se treba rješavati ovo pitanje i ako nekad budu pušteni snimci ako Bog da, vrlo bih rado slušao te snimke. Ako mi daju saglasnost, pustit ću ih sam. Mi smatramo važnim ta pitanja, nikada nismo trgovali tim", kazao je.

Na pitanje zašto je tih u kritici Čoviću za razliku od kritika Dodiku ili bivšoj vlasti koje često upućuje, Konaković je kazao kako je kritikovao i Čovića kada je riječ o podršci ratnim zločincima, ali da do uslovljavanja s Izbornim zakonom BiH, nije bilo velikog razloga da ga kritikuje.

"Ja sam tih i u kritici prema Dodiku. Imali smo više razloga za kritiku Dodika i svakodnevno ih imamo. HDZ je bio vrlo korektan i pouzdan partner sve do ovog zahtjeva, skoro ultimativnog, o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda... Ne znam šta bi donijele građanima moje kritike Dragana Čovića ili Milorada Dodika. Ja sam to prestao raditi. Nisam tih prema bivšoj vlasti jer su kriminalci i lopovi. Kritikovao sam Čovića zbog posjete promociji knjige ratnog zločinca... Siguran sam da ima kriminala i u SNSD-u i HDZ-u, ali to nisam utvrdio u svom ministarstvu jer sam naslijedio ministricu koja ne dolazi iz te dvije stranke", rekao je Konaković.

O izboru ustavnog sudije iz FBiH

Govorio je i o izboru Marina Vukoje u Ustavni sud BiH prilikom čega je ponovio da potpuno podržava njegovo imenovanje.

"Onaj ko je nametnuo narativ da je isporučivanje Ustavnog suda HDZ-u imenovanje Vukoje, prvorangiranog kandidata, to je super pitanje, dvoje ljudi koji sjede u VSTV-u dali su mu najveću ocjenu. Prvorangirani kandidat koji dolazi iz reda hrvatskog naroda mijenja Tadića koji odlazi također kao sudija iz reda hrvatskog naroda, neko je uspio razviti narativ kako je to neki ustupak HDZ-u", rekao je Konaković.

Na pitanje voditeljice da li tvrdi da Vukoja nije HDZ-ov čovjek, Konaković kaže da je on bio na čelu Parlamentarne skupštine BiH, što je nestranačka pozicija te navodi kako to dokazuje njegovu neutralnost. Međutim, oni koji poznaju sekretare u Parlamentarnoj skupštini BiH, bivše ili sadašnje, vrlo dobro znaju da to nisu stranački ljudi - samo na papiru, upravo jer zakon ne dozvoljava da budu.

"Oni koji su napravili ovu temu su pomogli Miloradu Dodiku više nego bilo ko drugi jer su zaustavili imenovanje ustavnog sudije iz FBiH pa Dodik ima alibi. Zaustavili su proces koji je potpuno čist jer neko misli da je Vukoja blizak HDZ-u. Pogledajte drugi primjer. Čovjek koji je otišao iz Ustavnog suda Mato Tadić je bio ministar HDZ-a u vladama i svoj posao uime BiH je obavljao tako da mu treba zahvalnicu dati, zaštitio je bh. institucije. Za ovog niko nema dokaze ni da je bio član HDZ-a", rekao je Konaković.

Državni ministar smatra da sastankom u Laktašima građanima nije uskraćena prilika da imaju fer izbore jer će visoki predstavnik ispuniti obećanje ukoliko se domaći akteri ne dogovore.

"Imat ćemo izborni integritet jer će Schmidt to nametnuti, ako mi ne uradimo. Razgovarali smo s Američkom ambasadom, Schmidtom i partnerima. Mene je zanimalo tumačenje dogovora, koji je ustvari samo razgovor... Tamo nije bilo dogovora. U Laktašima smo otvorili ozbiljne teme, implementacija svih razgovora nije moguća jer smo na pitanju cenzusa utvrdili da bi to za Bošnjake bio udarac u RS-u. S druge strane je to važno zbog ljudi koji prodaju ruke i smanjilo bi korupciju", kazao je.

Upitan da prokomentariše stavove državne zastupnice iz svoje stranke, koju su mnogi kritikovali jer je kazala da Hrvati moraju biti ravnopravni, Konaković je istaknuo da pitanje člana Predsjedništva BiH uistinu nije adekvatno riješeno i da Hrvati "imaju pravo da biraju svog političkog predstavnika".

"Poboljšanje omjera etničkog i građanskog je suština NiP-a. Ja ne pripadam onoj grupi političara koji obećavaju građansku državu, a svakom njihovom izjavom jača njihova lična pozicija, a građanskog je sve manje i manje. Određivanje etničkog balansa je važna stvar, Hrvati kao konstitutivan narod moraju imati stepen zaštite u BiH, s druge strane mislim da ga značajno imaju i da su pozicionirani procentualno bolje nego drugi narodi u BiH, da ovdje najviše trpe Bošnjaci zbog trgovine lažnih patriota. Postavljam im javno pitanje - kako su i zašto pristali da se na nivou Vijeća ministara BiH paritet izražava kroz trećine kad je nas Bošnjaka preko 50 posto, zašto su pristali DF i SDA da sve što se dijeli u agencijama bude na štetu Bošnjaka. Ja mislim da su Hrvati ozbiljno i odlično predstavljeni u svim institucijama, da svoje etničko konzumiraju na zadovoljavajući način uz pitanje člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koje nije na adekvatan način riješeno. Ono je legalno, legitimno", kazao je Konaković.

O Željku Komšiću

Osvrnuo se i na člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za kojeg je kazao da ne čini dovoljno dobrih stvari za državu.

"Ne slažem se s Komšićem zbog toga što ne radi, zbog toga što kao član Predsjedništva BiH ima priliku da ovu zemlju predstavlja mnogo bolje i kvalitetnije. Za sedam dana u New Yorku dogovori dvije posjete pa mu se poklope termini, u Berlinu je propustio mnogo prilika. Njega kao člana Predsjedništva sam branio kao što niko nije jer je to legalan izbor, ali ne radi dobro svoj posao i zato što u tom etničkom konzumiranju Hrvati imaju pravo da biraju svog političkog predsjednika, kao što je govorio Izetbegović, Radončić, reis", poručio je.

Novinarska zajednica je sve neraspoloženija prema Konakovićevim čestim kritikama i mnogi novinari pišu o tome da ministar vrši pritisak na medije. On pak smatra da ne prigovara na medije, nego da reaguje na neistine.

"Reagujem na svaku nepravdu. Nepravda je da se kreira narativ da sam sluga Zagreba, da radim u interesu Zagreba bez da iko ima bilo kakav dokument. To remeti i unutrašnje i vanjskopolitičke odnose. To je nepravda i nije ok", kazao je.

Na pitanje novinarke "Nepravda prema kome?", Konaković odgovara: "Prema državi BiH".

Kartel "Dino i Tito"

Razgovarano je i o njegovom navodnom povezivanju sa šefom narkokartela Edinom Gačaninom, no predsjednik NiP-a dao je negativan odgovor.

"Ne znam ga. Nikada ga u životu nisam vidio. Nikada nisam imao kontakt ni s njim ni s bilo kojim od pripadnika njegove grupe o kojima se priča. Možda ima nekih o kojima se ne priča. Ni tog Gačanina ni onog drugog koji je izručen. Ni ovog momka koji je njegov zaštitar Kadrića koji je sada u zatvoru", rekao je Konaković.

Dodao je da poznaje jednu od pet osoba koje imaju veze sa Gačaninom Dražena Ćobovića, kojeg je upoznao prije puta na hadž.

"Našli smo se svi. On je neko s kojim sam znao pojesti neki iftar zajedno. Njegova uloga i da li je on čuvao i da li je znao mora biti predmet istrage", rekao je Konaković.

Tvrdi da je istraga FUP-a pokazala da se trojica policajaca Senad Kadić, Adin Ćatić i Emir Druškić nisu sastali sa Edinom Gačaninom. Međutim, u nastavku kaže da se jesu jednom sastali, ali da nisu znali ko je on.

"Tu je stavljena tačka. FUP je zvanično pokazao. Tu je dio istrage OSA-e. U kojima OSA kaže da jedan jedini kontakt te trojice policajaca, jedan jedini koji se desio, desio se u vrijeme kada su institucije ove zemlje puštale tog čovjeka da šeta po ovoj zemlji. I oni nisu znali ko je. Da nikada nakon tog kontakta, odlaska i čuvanja od strane tih momaka nije bilo. FUP je to zvanično raskrinkao, to je laž s pečatom FUP-a", rekao je Konaković.