Otimanje nadležnosti
49

Pred zastupnicima u NSRS zakon o naoružanju, i dalje ga namjeravaju izvoziti

A. L.
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Iako je vanjska trgovina isključivo u nadležnosti BiH, pred zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske sutra će se naći Prijedlog zakona o naoružanju i vojnoj opremi RS u kojem se pominje izvoz.
Ovim zakonom uređuju se proizvodnja naoružanja i vojne opreme kao djelatnost od strateškog interesa za RS, uslovi za pribavljanje saglasnosti za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, obaveze proizvođača, druga pitanja od značaja za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, kao i nadzor nad primjenom ovog zakona.

Reguliše se ko će moći obavljati proizvodnju naoružanja te kada vlada može ukinuti saglasnost određenom društvu koje vrši proizvodnju, kao i to koje su kazne za neprovođenje zakona.

Prema članu 7. ovog zakona Ministarsvo privrede i preduzetništva je to koje preduzima propisane radnje u postupku davanja saglasnosti za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, prati rad i sarađuje sa privrednim društvima u oblasti namjenske industrije i obavlja nadzor nad radom privrednih društava.

U članu 8. se navodi kako je proizvođač naoružanja i vojne opreme akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću sa sjedištem u RS, a da uloga stranog pravnog ili fizičkog lica u osnovnom kapitalu može biti najviše do 49 posto njegovog osnovnog kapitama osim da Vlada RS ne donese suprotnu odluku.

Dolazimo do člana 9. u kojem se spominje izvoz oružja što je isključiva nadležnost države. U stavu 2 ovog člana navodi se da se naoružanje i vojna oprema za potrebe izvoza može proizvoditi prema tehničkoj dokumentaciji stranog kupca, kao i tehničkoj dokumentaciji i standardima usaglašenim sa stranim kupcem.

U članu 12. se također spominje izvoz i to u dijelu u kojem se govori o tajnim podacima. Tako se kaže da će se tajnim podacima smatrati informacije o uvozu i izvozu naoružanja i vojne opreme. Proizvođač i kooperant dužni su da čuvaju tajne podatke u skladu sa planom zaštite tajnih podataka.

Vezano za ovo, u članu 26. se kaže da će privredno društvo koje ne bude čuvalo tajne podatke u vezi sa proizvodnjom oružja i vojne opreme biti kažnjeno novčano od 4.000 KM do 20.000 KM.

Dolazimo do člana 13 koji govori o tome da proizvođač može na osnovu zaključenog ugovora o kooperaciji prenijeti dio svojih prava i obaveza za proizvodnju naoružanja i vojne opreme na kooperante. U stavu 2 ovog člana navodi se da je kooperant pravno lice sa sjedište u RS, a u stavu 6 da može biti i van teritorija RS ako na prostoru ovog entiteta ne bude pronađen adekvatan kooperant.

Kada je u pitanju ustavni osnov za donošenje ovog zakona u dokumentu se kaže:

"Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u Amandmanu XXXII na član 68. t. 6. i 8. Ustava Republike Srpske, prema kojima, između ostalog, Republika Srpska uređuje i obezbjeđuje svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, osnovne ciljeve i pravce privrednog razvoja, te politiku i mjere za usmjeravanje razvoja, kao i u članu 70. Ustava Republike Srpske, kojim je, između ostalog, utvrđeno da Narodna skupština Republike Srpske donosi zakone, druge propise i opšte akte".

Nacrt zakona razmatran je u NSRS krajem septembra ove godine i u odnosu na njega Prijedlog zakona se razlikuje u određenim intervencijama u članovima 12., 16., 20. i 22.

U odnosu na Nacrt zakona, u Prijedlogu nije izmijenjeno ništa što se tiče izvoza oružja niti je precizirano na koji način će se izvoziti.

Tokom rasprave o Nacrtu zakona poslanik Vukota Govedarica je, kako se kaže u Prijedlogu zakona, na indirektan način tražio da se izbriše norme koja dajepravo proizvođaču da angažuje kooperanta sa sjedištem van RS.

"Navedena sugestija nije se mogla prihvatiti, kako se ne bi otežalo poslovanje proizvođača naoružanja i vojne opreme. Naime, u slučaju prihvatanja navedenog prijedloga u praksi bi se mogle javiti teškoće u poslovanju proizvođača u situaciji kada u Republici Srpskoj nema privrednog društva koje proizvodi odgovarajuću komponentu koja se ugrađuje u određeno naoružanje ili vojnu opremu. Shodno navedenom, izneseni prijedlog nije prihvaćen, kako se ne bi dovelo u pitanje obavljanje proizvodnje u ovoj oblasti", navodi se u obrazloženju zašto prijedlog Govedarice nije usvojen.

Ranije je ovaj zakon za Klix.ba komentarisao profesor ustavnog prava Nurko Pobrić. On smatra da će zakon biti negativno ocijenjen na Ustavnom sudu BiH ako se bude ticao samog izvoza.

"U Ustavu BiH je vanjska trgovina u isključivoj nadležnosti države, a izvoz oružja je također vanjska trgovina. Ne vjerujem da taj zakon ako bude usvojen neće biti osporen na Ustavnom sudu, oni će donijeti odluku o neustavnosti ako se odredbe tog zakona budu ticale izvoza", pojasnio je Pobrić.