Makroekonomska analiza
241

Faruk Hadžić: Crno tržište duhana je nelojalna konkurencija za legalne trgovce i "ubica" poreznog sistema

I. B.
Ekonomista Faruk Hadžić govorio je o temi crnog tržišta duhana u BiH
Ekonomista Faruk Hadžić govorio je o temi crnog tržišta duhana u BiH
Unatoč pojačanim akcijama agencija za sprovođenje zakona, crno tržište duhana nastavlja biti ozbiljan problem u BiH, čiji utjecaj na ekonomiju države djeluje destruktivno. Pitali smo ekonomskog analitičara Faruka Hadžića kako gleda na ovu situaciju i šta se to, po njemu, treba promijeniti.

Crpeći ekonomiju države, crno tržište duhana nastavlja biti jedan od glavnih problema u našoj zemlji. Svoju "publiku", ono ima zbog nešto nižih cijena, a prije svega nedostatka regulative, što ga čini privlačnim kako za potrošače, tako i za švercere. Jedni biraju jeftiniju alternativu - a drugi to prepoznaju i u tome nalaze korist.

Osim na javnim mjestima, pijacama ili kod uličnih prodavača, ilegalni duhan sve više prodaje se i preko interneta, a istraživanja pokazuju da je naročito izražena prodaja rezanog duhana, koja je u prethodne dvije godine skočila za 40 posto.

Ovaj dramatičan rast, zajedno sa ostalim poražavajućim faktorima, alarm je da nadležni moraju uložiti još više napora u borbi protiv nezakonite prodaje duhana i duhanskih proizvoda.

Tu situaciju za Klix.ba analizirao je i ekonomista Faruk Hadžić, potvrdivši nam da ekonomisti pristupaju borbi protiv crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda kroz prizmu efikasnih ekonomskih politika i regulatornih mjera, a da je ključna stavka u tome sagledavanje akcizne politike kao osnovnog sredstva za suzbijanje ilegalne trgovine.

I unatoč pojačanom radu državnih agencija, crno tržište duhana i duhanskih proizvoda je prisutno u BiH. Šta je po vašem mišljenju uzrok ove situacije i koja su moguća rješenja?

Crno tržište duhana i duhanskih proizvoda u BiH ostaje izazov zbog više faktora. Među ključnim uzrocima su nedovoljna koordinacija između entiteta i nadležnih institucija, nedostatak preciznih propisa i regulativa koje bi se usmjerile na suzbijanje ilegalne trgovine, te prilagodba zakona novim oblicima trgovine, uključujući i online platforme.

Moguća rješenja uključuju jačanje saradnje između entiteta i relevantnih agencija kako bi se osiguralo učinkovitije dijeljenje informacija i koordinirane akcije protiv ilegalnog tržišta duhana. Dalje, poboljšanje zakonskih okvira i regulativa koje prate nove oblike trgovine, poput online platformi, ključno je za suzbijanje ovog problema. Također, unapređenje inspekcijskih kapaciteta za praćenje online trgovine i rigorozniji nadzor nad ilegalnim aktivnostima mogli bi biti od koristi.

Postoji konsenzus stručne javnosti da akcizna politika u prošlosti nije pratila potrebe i mogućnosti našeg tržišta. Jesu li potrebne dodatne regulacije ili promjene u zakonima kako bi se efikasnije suzbilo crno tržište duhana?

Akcizno opterećenje na duhan i duhanske proizvode predstavlja kontinuirani izazov i u prošlosti je bio glavni pokretač povećanja šverca i ilegalnih duhanskih proizvoda. Visoke akcize često dovode do povećanja šverca, stvarajući neželjene posljedice poput smanjenja prihoda od poreza i destabilizacije legalnih tržišta duhana.

Ekonomisti prepoznaju potrebu za prilagođavanjem akciznih politika trenutnim potrebama i dinamici tržišta, kako bi bila efikasnija u suzbijanju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. Previsoka akciza može potaknuti ilegalnu trgovinu i šverc, stvarajući neželjene efekte za ekonomiju i regulatorno okruženje, što ukazuje na potrebu za prilagodbom ovih politika s obzirom na specifične karakteristike tržišta duhana u BiH.

Koliko nam je zapravo značio četverogodišnji moratorij na povećanje akcize? Je li dao željene rezultate?

Četverogodišnji moratorij na povećanje akcize pružio je stabilnost na tržištu duhana i duhanskih proizvoda. Međutim, da bi se tržište potpuno stabilizovalo potrebno je intenzivirati zapljene. Ova borba se mora nastaviti, čak i jačim tempom.

IPSOS istraživanje pokazalo je da bh. tržištem sve više dominiraju šverceri rezanog duhana. Kako sa ekonomske strane gledate na porast šverca ove vrste duhana?

Situacija vezana za ilegalni rezani duhan u 2022. godini značajno je zabrinjavajuća s obzirom na povećanje potrošnje od 25% u odnosu na prethodnu godinu i gotovo 40% u odnosu na 2020. godinu. Ovo naglo povećanje ukupne potrošnje ilegalnog rezanog duhana ukazuje na kontinuiranu eskalaciju ovog problema na tržištu BiH. Činjenica da većina korisnika rezanog duhana sada koristi ilegalni rezani duhan dodatno naglašava brigu, s obzirom na to da se ovaj proizvod uglavnom nabavlja na pijacama, ali i od uličnih prodavača i poznanika.

Ovaj porast predstavlja ozbiljan izazov za tržište duhana u zemlji, pri čemu se ističe sve veća uloga švercera rezanog duhana. Ovakav trend naglašava potrebu za hitnim i koordiniranim akcijama s ciljem suzbijanja nelegalne trgovine duhanom. Zbog toga je neophodno osmisliti i provesti konkretnije strategije nadzora i zakonske regulative, koje bi omogućile učinkovitije suzbijanje šverca, posebno u segmentu ilegalnog rezanog duhana.

Šta se nameće kao realno rješenje za taj problem, a ako uzmemo u obzir i nadležnosti entiteta i ministarstava?

Za rješavanje problema ilegalne trgovine rezanim duhanom, ključno je uspostaviti sveobuhvatan pristup koji uključuje saradnju između entiteta i nadležnih ministarstava. Jedan od koraka mogao bi biti uspostavljanje jače koordinacije između ministarstava poljoprivrede na entitetskom nivou kako bi se pratila proizvodnja duhana od same osnove, na zemljištu. Identifikacija ključnih tačaka koje omogućuju ilegalnu trgovinu mogla bi se postići kroz praćenje proizvodnje i stvaranje strategija za smanjenje šverca u tim ključnim područjima.

Nužno je razviti i rigorozne mjere nadzora i regulacije u vezi s prometom i prodajom rezanog duhana. To bi uključivalo bolju implementaciju zakona vezanih za proizvodnju, promet i kontrolu duhanskih proizvoda, uz naglasak na praćenju otkupa duhana i sprečavanju zloupotreba.

Saradnja entiteta i nadležnih ministarstava te koordinacija informacija među njima, inspekcijskim organima i agencijama za sprovođenje zakona ključni su kako bi se stvorio sveobuhvatan pristup u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom, posebno rezanim duhanom.

Šverc se od pandemije prebacio i u online svijet. Koji su glavni faktori ili razlozi koji doprinose širenju ilegalne online trgovine duhanom u zemlji?

Nedavni prelazak ilegalne trgovine duhanom na online platforme u BiH rezultat je nekoliko ključnih faktora. Prvo, online platforme pružaju anonimnost i laku dostupnost prodavateljima i kupcima, olakšavajući komunikaciju i transakcije preko zatvorenih Facebook grupa, osobnih profila i drugih online kanala. Nedostatak preciznih propisa u online prostoru stvara pravnu prazninu koju krijumčari iskorištavaju, omogućavajući prodaju ilegalnih duhanskih proizvoda bez adekvatne inspekcijske kontrole.

Drugo, povećana potražnja tijekom pandemije COVID-19 potaknula je aktivnosti na online platformama. Ograničenja kretanja natjerala su potrošače da se okrenu online kupovini, a trgovci ilegalnim duhanom iskoristili su ovu situaciju kako bi prilagodili svoje poslovanje prema online prodaji, koristeći diskretne male pakete dostave kako bi izbjegli inspekcijske kontrole. Ovi faktori stvaraju izazove za nadležne agencije i institucije koje se suočavaju s potrebom suzbijanja ovog rastućeg trenda ilegalne trgovine duhanom na internetu.

Kakve ekonomske posljedice ima rast online crnog tržišta duhana na legalne trgovce, porezni sistem i ekonomiju općenito?

Rast online crnog tržišta duhana ima niz ekonomskih posljedica koje utječu na legalne trgovce, porezni sistem i širu ekonomiju. Prvo, to stvara nelojalnu konkurenciju za legalne trgovce koji posluju po propisima. Legalni trgovci suočavaju se s izazovima jer su cijene ilegalnih proizvoda često niže zbog izbjegavanja poreza i drugih troškova, što može rezultirati smanjenjem prihoda legalnih prodavača. To može dovesti do smanjenja poslovanja, gubitka radnih mjesta i smanjenja prihoda od poreza za vladu.

Drugo, rast online crnog tržišta duhana ima direktan utjecaj na porezni sistem. Porezni gubici su značajni jer ilegalni prodavači obično ne plaćaju poreze ili ih plaćaju znatno manje od legalnih prodavača, smanjujući priliv novca u državnu blagajnu. Ovo može negativno utjecati na finansiranje javnih usluga, infrastrukture i programa koje pruža vlada.

Navedite nam moguće oblike borbe protiv ove pojave

Svakodnevno proširivanje ilegalne online trgovine duhanom stvara kompleksne izazove koji zahtijevaju višestruke strategije. Jedan pristup uključuje jačanje regulacija i nadzora kako bi se uskladili zakoni s rastućim online platformama. Unapređenje nadzora nad transakcijama duhana online pomaže u identificiranju nelegalnih prodavača, sprečavanju ilegalnih aktivnosti i osiguravanju da se prodaja odvija unutar zakonskih okvira.

Kako biste ocijenili trenutno stanje u radu agencija za provedbu zakona u zapljeni švercanog duhana i cigareta u BiH?

Trenutno stanje u radu agencija za provedbu zakona u zapljeni švercanog duhana i cigareta u BiH može se opisati kao dinamično, s napretkom, ali i izazovima. Postoje vidljivi znakovi poboljšanja u radu agencija kao što su SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) i UIO (Uprava za indirektno oporezivanje), s obzirom na povećanje zaplijenjenog švercanog duhana i cigareta. Njihove aktivnosti su dovele do značajnog oduzimanja ilegalnih duhanskih proizvoda, što ukazuje na pojačane napore u borbi protiv ovog vida kriminala. Međutim, unatoč ovim naporima, postoji i zabrinutost zbog rapidnog rasta ilegalnog rezanog duhana na tržištu BiH, što ukazuje na promjene u dinamici ilegalne trgovine duhanom.