Model za budućnost
36

Kako je izgrađena Američka ambasada u Sarajevu: Jedini primjer zakonitog rješavanja državne imovine

Piše: S. Š. U.
Foto: Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu
Foto: Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu
Izgradnja zgrade u kojoj je sada smještena Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH počela je 2008. godine. Vlasti SAD-a zahtjevale su, svjesni problematike državne imovine u BiH, zakonit način prodaje imovine putem državnog Parlamenta.

Zgrada Ambasade SAD-a izgrađena je na području nekadašnje kasarne "Maršal Tito". Površine je 11.000 kvadratnih metara, a njena gradnja iznosila je 105 miliona dolara.

Investitor projekta bio je Ured za izgradnju u inostranstvu State Departmenta, a bivša državna sekretarka SAD-a Hillary Clinton otvorila je zgradu ambasade 12.10.2010. godine ističući kako ona predstavlja snažno svjedočanstvo opredjeljenja SAD-a prema BiH te trajni simbol vrijednosti koju dvije zemlje dijele.

Zgrada Ambasade SAD-a osma je po veličini američka ambasada u Evropi. Amerikanci su predstavili gradnju ambasade kao simbol da je prošlo vrijeme vojnih objekata u središtu grada te da su ponosni što će im prvi susjedi biti studenti, budući da je dio bivše kasarne "Maršal Tito" sada Kampus Univerziteta u Sarajevu.

Američke vlasti prije kupovine zemljišta i izgradnje ambasade zahijevale su da se to uradi u skladu sa zakonskim rješenjima i na legalan način te je zbog izostanka zakona o državnoj imovini BiH zatraženo da se dogovor obavi putem Parlamenta BiH koji ima pravo predstavljati državu u ovakvim slučajevima.

Time su SAD zapravo napravile model po kojem državne vlasti trebaju rješavati pitanje državne imovine.

Nakon što Komisija za državnu imovinu, ovlaštenjima koja su joj data odlukama Ureda visokog predstavnika u BiH, odluči da određeni objekat ili parcela mogu biti izuzeti od zabrane raspolaganja, a zbog izostanka zakonodavnog rješenja, potrebno je da Parlamentarna skupština donese odluku kojom se takva nekretnina ili posjed mogu prodati.

Kada ti dokumenti budu javno objavljeni, pristupi se potpisivanju ugovora, u ovom slučaju sa američkim vlastima kao investitorom te se definiraju uslovi prodaje državne imovine.

To se može regulirati novčanim plaćanjem ili u ovisnosti od nekretnine ili posjeda, nekim drugim oblikom naknade.

Kako je postupila Parlamentarna skupština BiH u slučaju Američke ambasade?

Vijeće ministara je u julu 2004. godine usvojilo Informaciju o aktivnostima nadležnih institucija na rješavanju pitanja izgradnje budućeg kompleksa Ambasade Sjedinjenih Američkih država u Sarajevu na lokalitetu bivše kasarne "Maršal Tito".

Zaduženo je Pravobranilaštvo BiH da pripremi Memorandum o razumijevanju, kojim će se urediti odnosi između zainteresiranih strana koje je onda prihvatilo Vijeće ministara.

Kupoprodajna cijena formirana je na osnovu procjene koju je uradio Kanton Sarajevo, Ministarstvo prostornog uređenje i Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo kao ovlaštene institucije.

Parlamentarna skupština BiH je na sjednicama oba doma koje su održane u februaru 2005. godine, usvojila odluku o prodaji nepokretnosti kojom BiH prodaje svoje nepokretnosti kupcu Sjedinjenim Američkim Državama.

Istom odlukom utvrđena je kupoprodajna cijena u iznosu od skoro 13 miliona KM.

Time su stvoreni preduslovi za potpisivanje ugovora o kupoprodaji između BiH i SAD-a koji je potpisan 21. juna 2005. godine.

Američka strana je na namjenski podračun kod Centralne banke BiH uplatila iznos od 12,8 miliona KM čime su SAD izvršili svoje finansijske ugovorne obaveze.

Prodaja dijela kasarne "Maršal Tito" time bi mogla poslužiti političarima u BiH kao model za rješavanje prodaje onog dijela državne imovine za koju odluku donese Parlament BiH.

Budući da je 2023. godina otvorenog otimanja državne imovine djelovanjima suprotnim ustavom i odlukama Ustavnog suda, konačno je vrijeme da neko od političkih snaga zastupljenih u Predstavničkom domu Parlamenta BiH predloži modalitete rješavanja državne imovine na način kojim je to već urađeno uz nadzor Pravobranilaštva BiH.