Utrka do Ustavnog suda BiH: Zašto postoje četiri zahtjeva o ustavnosti Zakona o imovini RS-a?
Prvo je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović prijevremeno na dan objave, a ne stupanja na snagu Zakona o nepokretnoj imovini RS-a uputio zahtjev Ustavnom sudu BiH.
Nakon njega, danas, na dan kada zakon treba stupiti na snagu, iako mu je primjena odgođena jučerašnjom odlukom visokog predstavnika, zahtjeve za ocjenu ustavnosti sudu je uputio Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, a zatim i 11 zastupnika Četvorke (SDP, NiP, NS i BHIKF) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH te pet delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Svi su oni ovlašteni predlagači i svi imaju pravo uputiti zahtjev za osporavanje ustavnosti određenih zakonodavnih rješenja koja su u suprotnosti sa državnim ustavom.
Pitanje koje se nedvojbeno nameće je zašto su to uradili na taj način i zašto sada Ustavni sud ima četiri zahtjeva koja se tiču iste materije i koje će on svakako morati spojiti u jedan zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Čini se kako su političari u BiH odlučili utrkivati se u tome ko će sebi priskrbiti popularnost koja će neminovno nastati kao rezultat donošenja odluke Ustavnog suda BiH koja će ponovno sigurno biti u smjeru proglašenja zakona RS-a neustavnim.
Ono što se posebno ističe kao zanimljivo, jeste da pojedinci iz stranaka koje zajednički nastupaju u vlasti u BiH, poput SDP-a, NiP-a, Naše stranke putem različitih ovlaštenih predlagača Ustavnom sudu šalju isti zahtjev.
Bećirović (SDP) i Četvorka u kojoj je također SDP, član Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF) i delegati DF-a sa SDA u Domu naroda Parlamenta BiH.
Situacija je sama po sebi jasna. Političarima u našoj zemlji nije stalo do državne imovine i delikatnog pitanja stručnosti pri pisanju takvih zahtjeva, koliko je važna vijest o tome da su baš oni ti koji se širenjem informacije o podnesenom zahtjevu načelno bore zaštititi BiH kao titulara državne imovine.
Ukoliko je političarima u BiH zaista stalo više do države no do vlastitih pozicija, pravni timovi svih stranaka koje su namjeravale Ustavnom sudu BiH podnijeti isti zahtjev su se mogli sastati i napisati jedan, koji bi onda bez sumnje postigao željeni efekat.
Sa izrazito frakcioniziranim stranačkim spektrom u bh. političkoj stvarnosti, država bi mogla postati prva žrtva individualnih želja za popularnošću.
