Uvijek burni Kavkaz

Gruzija između dvije vatre: Kako država balansira u zamrznutom sukobu

I. M.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
I. M.
09.02.2023. u 06:51

Iako se, kada govorimo o ruskom utjecaju na brojne države, fokus sa razlogom zadržava na Ukrajini, u posljednjih nekoliko godina država koja je doživjela podjednake turbulencije bila je i Gruzija i to iz nekoliko razloga.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu građani Gruzije su organizovali brojne proteste na kojima su iskazali podršku Ukrajini, a širom zemlje su bile okačene ukrajinske zastave. Grupa gruzijskih dobrovoljaca je otputovala u Ukrajinu kako bi se borila protiv Rusije. Ipak, zvaničnici se i dalje trude da balansiraju odnose sa Rusijom.

Iz Kijeva su stigle optužbe za gruzijsku vladu zbog neuvođenja novih sankcija, a Tbilisi je odbio i osudio poziv nekih zvaničnika iz Kijeva da se u Gruziji otvori "drugi front". Rat u Ukrajini nije zakomplikovao poziciju Gruzije samo u vanjskoj politici, već i u unutrašnjoj.

Već godinama je poznato da je Gruzija pod velikim pritiskom Rusije te balansira i vaga svaku odluku kako napeti odnosi ne bi eskalirali. Međutim, situacija u ovoj zemlji je dosta kompleksnija.

Sankcije Gruzije Rusiji

Dva dana nakon početka rata u Ukrajini premijer Gruzije Irakli Garibašvili je izjavio da sankcija Rusiji od strane Gruzije neće biti. Njega su podržali i drugi zvaničnici iz vladajuće partije "Gruzijski san" što je izazvalo kritike ukrajinske strane, a nakon čega je Ukrajina opozvala svog ambasadora iz Gruzije.

Vladajuća partija "Gruzijski san" vodi zemlju već treći izborni ciklus od 2012. godine. Stranka ima 90 mandata od 150 mjesta u parlamentu. Prema Ustavu Gruzije, stranka koja pobijedi na izborima imenuje premijera, koji formira vladu.

Istovremeno, Gruzija je podržala sve rezolucije protiv Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti i Generalnoj skupštini UN-a. Štaviše, zemlja se među prvima pridružila inicijativi za podnošenje tužbe protiv Rusije Međunarodnom krivičnom sudu.

Od 26. februara u Gruziji su zatvorena sva predstavništva ruskog VTB-a. Zemlja ima zabranu rada sa sankcionisanim ruskim bankama i platnim sistemom "Mir".

Prije početka rata u Ukrajini, gruzijsko-ruski odnosi su već bili napeti. Diplomatski odnosi su prekinuti već 14 godina, nakon ruske invazije na Gruziju 2008. godine.

Obilježavanje godišnjice rata koji je izbio 2008. godine
Obilježavanje godišnjice rata koji je izbio 2008. godine

Ruske oružane snage su 8. augusta 2008. godine ušle u sukob sa Gruzijom na strani Abhazije i Južne Osetije, nepriznatih i nekontrolisanih republika Tbilisija. Neprijateljstva su trajala oko pet dana. Za to vrijeme Rusija je uspjela pokrenuti ofanzivu duboko na teritoriju Gruzije. Predsjednici Abhazije, Južne Osetije, Gruzije i Rusije su u augustu potpisali plan za mirno rješenje sukoba.

Vizni režim između zemalja uveden je prije 22 godine kada je Moskva optužila Tbilisi da navodno dozvoljava slobodno kretanje čečenskih boraca preko rusko-gruzijske granice. Gruzija je 2012. ukinula ograničenja za Ruse, ali vize za Gruzijce nisu ukinute. Direktni letovi za Gruziju u Moskvi su također povremeno zabranjeni - avioni ni sada ne lete.

Rusija je u proteklih 15 godina prilično često zabranjivala direktne letove za Gruziju. Prvi put 2006. (nastavljeni su 2008. i odmah ponovo otkazani zbog rata). Dvije godine kasnije, u augustu 2010. godine, nastavljeni su čarter letovi, a redovni letovi su uspostavljeni 2014. godine. Posljednji put direktni letovi su obustavljeni 8. jula 2019. odlukom ruskog predsjednika Vladimira Putina kao odgovor na masovne proteste nakon govora ruskog poslanika u gruzijskom parlamentu. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je "prestanak rusofobije" glavnim uslovom za obnavljanje vazdušnog saobraćaja sa Gruzijom. Direktni letovi nisu uspostavljeni ni danas.

Nakon optužbe Ukrajine zbog neuvođenja sankcija Rusiji predsjednik Narodne banke Koba Gvenetadze poručio je početkom maja 2022. godine da se do sada ni SAD, ni EU, ni Velika Britanija nisu imali primjedbe na gruzijsko nepoštovanje sankcija.

Ministar ekonomije Gruzije Levan Davitašvili je podsjetio da ne samo Gruzija, već i neke zemlje članice NATO-a nisu uvele pojedinačne sankcije Ruskoj Federaciji.

"Ovakve sankcije Gruzije ruskoj privredi mogu biti beskorisne, a mi možemo ponovo da pogoršamo socijalni položaj naših građana, što nije u našem interesu", rekao je Davitašvili.

Gruzijska predsjednica Salome Zurabishvili priznala je u intervjuu za Foreign Policy da se finansijske vlasti i banke Gruzije ne samo pridržavaju, već više nego poštuju sankcije, jer se jako plaše da će se na neki način razlikovati od ostalih. Kazala je da Gruzija, međutim, nema mogućnost da uvede pojedinačne sankcije.

"Mi zavisimo od uvoza pšenice iz Ukrajine i Rusije. Postoji trgovina između Gruzije i Rusije, naravno, ali to je uglavnom voće, koje nije sankcionisana roba", rekla je Zurabišvili.

Sakašvili vs. "Gruzijski san"

Irakli Garibašvili je 2021. godine po drugi put postao premijer u vladi partije "Gruzijski san". Ova stranka je vladajuća snaga u Gruziji već deset godina. Pojavivši se 2012. godine, "Gruzijski san" je na parlamentarnim izborima pobijedio stranku "Ujedinjeni nacionalni pokret" (UNM) bivšeg predsjednika Mihaila Sakašvilija. Tada je Gruzija postala parlamentarna republika u kojoj su ovlaštenja predsjednika ograničena, odlučujuću ulogu u politici ima stranka, a premijer je prva osoba u zemlji.

Premijer Gruzije Irakli Garibašvili
Premijer Gruzije Irakli Garibašvili

U oktobru 2013. godine, nakon završetka drugog predsjedničkog mandata, Sakašvili je napustio Gruziju. Šest mjeseci kasnije protiv njega je otvoreno nekoliko krivičnih postupaka odjednom.

Bivši predsjednik Gruzije Mihail Sakašvili (Foto: EPA-EFE)
Bivši predsjednik Gruzije Mihail Sakašvili (Foto: EPA-EFE)

Sakašvili je 2015. godine dobio ukrajinsko državljanstvo i aktivno se uključio u lokalnu politiku. Neki bivši članovi njegove vlade također su se preselili u Ukrajinu, a u narednih nekoliko godina zauzeli su odgovorne dužnosti u Kijevu. Istovremeno, u Gruziji su stavljeni na nacionalnu potjernicu, Interpol je odbio da podrži optužbe Tbilisija.

U oktobru 2021. godine, uoči novih izbora, Sakašvili se vratio u Gruziju i bio odmah uhapšen. Od tada se bivši predsjednik nalazi u zatvoru i više puta je štrajkovao glađu. Nakon jednog od njih, Sakašvili je hospitaliziran u teškom fizičkom stanju.

Prema odluci gruzijskog suda, koji je optužio Sakašvilija u odsustvu, bivši predsjednik mora odslužiti šest godina zatvora pod optužbom za zloupotrebu službenog položaja. Na sudu se razmatraju još tri slučaja protiv Sakašvilija o razbijanju demonstracija 7. novembra 2007. godine, o pronevjeri državnih sredstava i o ilegalnom prelasku gruzijske granice.

Nakon informacija o lošem zdravstvenom stanju Sakašvilija na ulicama Tbilisija su organizovani protesti sa zahtjevom za premještaj bivšeg predsjednika u bolnicu na ukazivanje adekvatne medicinske pomoći i za puštanje političara.

Neki su čak uporedili hapšenje Sakašvilija sa hapšenjem ruskog opozicionera Alekseja Navaljnog. Međutim, ova dva slučaja nemaju puno sličnosti.

"Ne možete porediti ovaj slučaj sa Navalnijem. Navalni je bio u zatvoru jer je najpopularniji opozicioni političar u Rusiji i radio na otkrivanju korupcije Putinovog sistema. Sakašvili je bivši predsjednik Gruzije, koji je napravio veliki posao u reformi zemlje, ali i nekoliko ilegalnih i kriminalnih aktivnosti. Postoje razlozi zbog kojih bi on trebao biti odgovoran za ono što je učinio", rekao je za Klix.ba Stefan Meister, rukovodilac Programa "Međunarodni poredak i demokratija", stručnjak za Kavkaz, Istočnu Evropu.

Stefan je poručio da su obje stranke prilično slični u smislu da potiču polarizaciju u politici i društvu. Gruzijski san i UNM trebaju jedni druge kao neprijatelji i obojici je potrebna polarizacija da bi mobilizirali svoje biračko tijelo.

"Velika razlika je u tome što je Sakašvili imao viziju kako da reformiše Gruziju i pomjeri zemlju naprijed ka transatlantskim institucijama. Gruzijski san nema viziju za Gruziju, oni prije svega služe interesima Bidzine Ivanishvilija. Društvo je jednostavno umorno od svih ovih političara koji služe prije svega svojim interesima, a ne društvu. Također, Sakašvili je sada više zainteresovan za svoj prestiž nego za zemlju", rekao je Meister.

Povezanost Sakašvilija sa Ukrajinom

Zbog bliskosti Sakašvilija s ukrajinskim vlastima, gruzijski premijer Irakli Garibashvili u polemici s Kijevom, čini se, ne odgovara čak ni ukrajinskim kolegama, već prije svega pristalicama bivšeg predsjednika u samoj Gruziji. Stav Gruzijskog sna je striktno antiratni, stranka već 10 godina gradi svoju retoriku na činjenici da je Sakašvili 2008. godine pokrenuo rat sa Rusijom, zbog čega je Gruzija stradala, a okupacija se nastavlja na njenoj teritoriji.

"Vrše rukovodstvo Ukrajine je prepoznalo da je njihova želja i zadatak otvaranje drugog fronta u Moldaviji i Gruziji", rekao je Garibašvili. Prema riječima premijera, nakon što je Gruzija odbila da se pridruži ratu, počeo je niz "neosnovanih optužbi". Garibashvili je siguran da je Sakašvili došao u Gruziju s ciljem da izvede državni udar i natjera Gruziju da uđe u rat (bivši predsjednik je u Gruziju stigao skoro šest mjeseci prije početka rata).

"Da je Sakašvili danas na vlasti, došlo bi do rata, oni bi napravili ovdje drugi Mariupolj“, rekao je premijer.

Mišljenje javnosti

Prema istraživanju Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), većina građana Gruzije (46%) pozitivno ocjenjuje Garibašvilijev stav o ratu u Ukrajini.

Kritičniji stav predsjednice Salome Zurabišvili prema Moskvi, koja se također protivi ratu, ali istovremeno oštro kritikuje Rusiju tokom njenih posjeta Evropi i Sjedinjenim Državama, dijeli 63% ispitanika.

Protesti u Gruziji
Protesti u Gruziji

Međutim, iako mnogi podržavaju trenutnu vlast i protiv su naglih poteza protiv Rusije, ipak puno je i onih koji misle da će Ukrajina pobijediti, vratiti svoje teritorije uz pomoć Zapada i postati jača, a Gruzija će i dalje stajati u mjestu i balansirati odnose kako ne bi došlo do nove eskalacije.

Od početka rata u Ukrajini u Gruziji su organizovani brojni protesti na kojima su demonstranti iskazivali nezadovoljstvo vladom, ali se politika i dalje vodi sa velikom opreznošću. Vlast se kreće prema Rusiji, ubacuje zakon o stranom agentu, koristeći dezinformacije za diskreditaciju civilnog društva, tvrde da Zapad želi da uvuče Gruziju u rat, što nije tačno.

Protesti u Gruziji
Protesti u Gruziji

"Gruzija i dalje nije Rusija, ljudi mogu da demonstriraju i nisu potisnuti kao u Rusiji. Ali Gruzijski san ne želi da sluša narod, već samo manipuliše javnim mnjenjem i polarizuje se protiv slabih grupa i opozicije", rekao je Meister.

Od samog raspada SSSR-a situacija u Gruziji je postala veoma složena, a s početkom rata u Ukrajini balans koji se trudila održavati vlada dodatno se narušio. Ostaje da se vidi da li će prevladati glas naroda i demokratija ili će se vlada ipak okrenuti podršci Rusiji zanemarivši lične interese u zamjenu za prividni mir u zemlji.

21