Neizvjesnost raste
415

Deset dana Schmidtove šutnje: Od formiranja OHR-a komunikacija s građanima nikad netransparentnija

S. M.
Christian Schmidt (Foto: T. S./Klix.ba)
Christian Schmidt (Foto: T. S./Klix.ba)
Visoki predstavnik Christian Schmidt ni nakon deset dana od kad je u javnost izašla informacija da bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH nije donio konačnu odluku niti se oglasio o navodima medija.
Prije sedam dana je obavio takozvane konsultacije sa predsjednicima političkih stranaka i tada je nastao muk. Nekima je iznio određene prijedloge, dok je drugima navodno govorio samo o tehničkim izmjenama izbornog zakona.

Schmidt se nalazi pod velikim pritiskom javnosti nakon što su mediji objavili dijelove sadržaja njegove potencijalne odluke. Povodom toga jučer su pred OHR-om održani protesti na kojim je nekoliko hiljada ljudi izrazilo nezadovoljstvo planom OHR-a.

S druge strane vrši se pritisak Hrvatske, javni i diplomatski, da se donese odluka, jer će ona, kako smatraju popraviti odnose Bošnjaka i Hrvata u BiH. Interesantno je da je podršku izmjenama hrvatska politika dala i prije nego je dokument objavljen.

Kao izraz podrške danas se novi ambasador Velike britanije Julian Reilly sastao sa visokim predstavnikom. On je kazao da je politika Britanije prema BiH nepromijenjena.

"Podrška napretku ka suverenoj, stabilnoj i inkluzivnoj demokratiji. Velika Britanija nastavlja u potpunosti podržavati visokog predstavnika i ključnu ulogu OHR", saopćeno je iz britanske ambasade.

Danas se po prvi put o trenutnoj situaciji oglasili i Amerikanci. State Department je dao direktnu i bezuslovnu podršku Schmidtu.

"Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristit", poručio je glasnogovornik State Departmenta, te dodao da će SAD podržati "bilo koju odluku koju visoki predstavnik donese", prenio je Glas Amerike.

Podsjećamo, ono što je do sada poznato i najkontroverzije jeste da je odlukom planirano uvođenje cenzusa od tri posto za delegate koji se biraju iz kantona u Dom naroda Federacije BiH. Samo u slučaju da pripadnika jednog konstitutivnog naroda u pojedinom kantonu živi više od 3 posto u odnosu na ukupan broj pripadnika tog naroda u FBiH takav kanton bi delegirao zastupnike u Dom naroda FBiH.

Osim toga, prag potrebnih delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH podiže se na 8 (od 17), za razliku od prijašnjih 6.

Nevjerovatno je da javnost i dalje nije upoznata sa cjelokupnim dokumentom sa svim detaljnim rješenjima i da se većina ambasada uopće ne oglašava. Sve se čini jako netransparentnim iako se mijenja sama suština političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Iako se špekulisalo da će odluku donijeti danas, to se nije dogodilo.

Kao novi termin objave konačne odluke se spominje srijeda ili četvrtak, a tome u prilog ide današnje saopćenje State Departmenta koje se može tumačiti i kao signal građanima da Amerikanci stoje iza odluke koju donese njemački diplomata.