Krši li OHR Ustav FBiH?
45

Ako se uvede cenzus od 3 posto, Goražde neće imenovati nijednog delegata u Dom naroda FBiH

S. M.
Sjedište OHR-a u Sarajevu (Foto: D. Ć./Klix.ba)
Sjedište OHR-a u Sarajevu (Foto: D. Ć./Klix.ba)
Jučer je u javnost izašla informacija da Christian Schmidt planira donijeti izmjene izbornog zakona kojima bi promijenio način izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, uvodeći cenzus od 3 posto za svaki kanton.
"Razmatra se opcija da se uvede cenzus. Ako u jednom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, ne živi najmanje tri posto određenog pripadnika konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi davao delegata iz reda tog naroda", kazano je za Istraga.ba iz nekoliko diplomatskih izvora.

Kako saznaje Klix.ba formula se računa na način da se u obzir uzimaju svi pripadnici jednog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naprimjer, ako broj Bošnjaka u jednom kantonu ne čini više od tri posto pripadnika tog naroda koji žive na prostoru FBiH onda takav kanton ne može delegirati ni jednog Bošnjaka.

U aprilu prošle godine HDZ je predložio isti princip popune Doma naroda Federacije BiH, ali s pragom od 5 posto.

Ustav Federacije BiH jasno definiše, odstupajući od Schmidtovog prijedloga, da svaki kanton imenuje po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina ako je takav izabran u kantonalne skupštine. Ovim prijedlogom očigledno se odstupa od ove odredbe.

Po ovoj formuli Posavski, Bosansko-podrinjski i Zapadnohercegovački kanton ne bi delegirali Srbe u Dom naroda Federacije BiH. U istom smislu Unsko-sanski i Bosansko-podrinjski kanton ne bi delegirali Hrvate u Dom naroda FBiH. Bošnjaci ne bi imali delegate iz Posavskog, Bosansko-podrinjskog, Zapadno-hercegovačkog i Kantona 10.

Interesantno Bosansko-podrinjski kanton ne bi imenovao ni jednog srpskog, hrvatskog i bošnjačkog delegata u Dom naroda FBiH što bi predstavljalo direktno kršenje Ustava Federacije BiH.

Stav OHR iz 2018. godine jasno naglašava da Dom naroda nema samo ulogu da predstavlja konstiutivne narode već i svaki kanton posebno.

U cijeloj Federaciji živi 2,5 posto Srba koji imaju svoj klub u Domu naroda FBiH. U isto vrijeme Srbi kojih u pojednim kantonima ima manje od 3 posto u odnosu na ukupno srpsko stanovništvo u FBiH neće moći imati delegate u Domu naroda FBiH. Postavlja se pitanje da li se time prihvata da je konstitutivnost povezana s procentom pripadnika određenog naroda i da vrijedi samo na određenim dijelovima države?

Istina, nemoguće je izvoditi konačne zaključke o prijedlogu bez dijela koji se odnosi na funkcionalnost Federacije, ovlasti predsjednika i potpredsjednika FBiH, a što je navodno obuhvaćeno ovim prijedlogom.

Ipak, ne može se nikako zanemariti značaj i uloga Doma naroda, bez obzira kakve budu ostale izmjene, ako se Schmidt odluči donijeti odluku. Isto tako, bošnjački i hrvatski klub u Domu naroda FBiH direktno biraju bošnjački i hrvatski klub u Domu naroda Bosne i Hercegovine, te bi posljedice bile dalekosežne.

Ako je u pitanju kompromisni prijedlog valjda bi OHR-u bilo u interesu da bude javno objavljen, jer bi javnost i mediji sigurno prepoznali takvu dobronamjernost. U ovom trenutku visoki predstavnik uspio je samo otvoriti prostor nagađanjima da će suštinski rješenje ići na ruku HDZ-u.