Iz ugla ekonomiste
76

Šta su prednosti i mane prijedloga novih fiskalnih zakona u Federaciji BiH

N. C.
(Foto: Shutterstock) (Foto: A. K./Klix.ba)
(Foto: Shutterstock) (Foto: A. K./Klix.ba)
Na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH 28. i 29. marta naći će se Prijedlog zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o doprinosima. Provjerili smo koje su prednosti i mane ovih prijedloga s ekonomskog stajališta.

Iako iz Vlade Federacije BiH uvjeravaju da se radi novim fiskalnim zakonima kojima je za cilj rasterećenje poslodavaca i rast plaća, ekonomisti su mišljenja da to u potpunosti nije tako.

Predugo čekamo na unaprjeđenje suštinskih zakona, stava je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

"U Federaciji BiH čekamo sedam godina, dok je unaprijeđenje ovih zakona ranije izvršeno u RS-u. A u susjedstvu to je urađeno prije 10 do 15 godina. Svi se slažu da zakon treba da se usvoji, ali ono što je problematično jeste oblik u kojem je došao", istakao je.

Ekonomski analitičar smatra da je glavna karakteristika Prijedloga zakona o doprinosima snižavanje bruto opterećenje na platu sa dosadašnjih 41,5 posto na 32,5 posto.

"Kada govorimo o doprinosima glavna karakteristika jeste spuštanje zbirne stope doprinosa što je dobra stvar. Naravno, poslodavci su stava da je to trebalo biti još niže - 30 posto ili ispod 30 posto opterećenja", naveo je.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić (Foto: A. K./Klix.ba)
Ekonomski analitičar Admir Čavalić (Foto: A. K./Klix.ba)

Čavalić ističe da je, jedna od glavna odlika izmjena Zakona poreza na dohodak, dizanje na 13 posto iznad oporezivog.

"Bitna stavka jeste oporezivost onog dijela dohotka - toplog obroka, regresa i naknade za prevoz. Znači ovaj dio dohotka sada ulazi u oporezivost. To je najznačajnija karakteristika i glavni razlog zašto ovaj zakon može biti profitabilan iz konteksta politike. Mi ćemo preko noći, statistički gledano, imati povećanje plate za nekih 180 do 200 KM u Federaciji BiH", kazao je.

Iz pozicije politike, kako kaže, ovo je sasvim dobar potez obzirom da smo u izbornoj godini.

Mišljenja je da se manjkavost ovih zakonskih rješenja ogleda prije svega u prebacivanje fiskalnih tereta na ugovor o djelu i freelancere.

"Nema nikakvog valjanog razloga zašto bi se takvo nešto radilo. Također, nije poznata ni pozadina svega toga, ako znamo da je na osnovu ugovora o djelu FBiH bila oštećena za oko 64,5 miliona KM", nastavlja.

Što se tiče freeelancera, oni kao i radnici koji rade prema ugovoru o djelu, plaćat će veće stope doprinosa i poreza na dohodak nego što plaćaju sada.

"Nije riješeno pitanje 'konzumiranja' zdravstvenog osiguranja, ostaje ona diskriminacija na koju su reagirale i institucije za zaštitu ljudskih prava. To se odnosi na činjenicu da se i po osnovu ugovora o djelu i freelancea uplaćuju sredstva i za zdravstveno osiguranje, a ne dobivaju nikakvu protuuslugu. Sada će plaćati još više, a teoretski ne mogu koristiti zdravstveno osiguranje", kazao je.

Također, on ističe da nije dobro rješenje podizanje poreza na dohodak na 13 posto, jer BiH spada u red najsiromašnijih zemalja u Evropi.

"Mi smo zemlja niskog dohotka i ne možemo se fokusirati na dohodak kao na bazu fiskalnog sistema. To se ne treba raditi dok se plate ne dignu na 2.000 KM, tek tada ima smisla podizati opterećenje na dohodak. Nije pametno podizati porez u trenutku recesije i ekonomske krize, kada je ugrožena egzistencija stanovništva", dodao je.

Statistički gledano doći će do rasta plata u Federaciji BiH, ali ne na način da to radnik zaista osjeti, kako kaže, a od formulacije, da će poslodavci uštedjeti, apsolutno nema ništa.

"Jedna od glavnih zamjerki ovih prijedloga jeste to što mi nemamo nikakvih modela. Čak više modela imamo od udruženja poslodavaca i nekih nevladinih organizacija nego vladinih. Nemamo nikakve analize koja bi obrazložila prijedloge", kazao je.