Kriza u BiH
1.1k

Diskusija u EU parlamentu: Hrvatski zastupnici govorili o Izbornom zakonu, svi ostali o Dodiku

S. M.
Evropski parlament
Evropski parlament
Zastupnici Evropskog parlamenta danas su diskutovali o stanju u Bosni i Hercegovini u kontekstu postojeće krize u zemlji, ali i agresije Rusije na Ukrajinu koja bi mogla utjecati na političke odnose u BiH.

Francuski socijalista Emmanuel Maurel je kazao da rastu tenzije između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

"Vidimo da se ovi iz RS-a žele otcijepiti. Možemo reći da je to jako opasno. Rat Vladimira Putina baca loše svjetlo na Milorada Dodika", rekao je Maurel.

Dodao je da ako nešto ne naprave imat ćemo drugu katastrofu u Evropi.

"Moramo saznati koja su stajališta Srbije, RS mora sudjelovati u institucijama", istakao je Maurel.

Michael Gahler ispred njemačkoga CDU-a istakao je da mišljenje Milorada Dodika u vezi Rusije nije iznenađenje.

"Svi znamo da Rusija ne može ništa pozitivno dati inostranstvu, niti Ukrajini niti Bosni i Hercegovini. Republika Srpska i Dodik trebaju se vratiti u državne institucije i potruditi se da one funkcionišu. Pozdravljam stav da insistirate da se izbori provedu na odgovarajući način i da finansijska sredstva budu odobrena u budžetu", rekao je Gahler.

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula govorio je o izbornoj reformi.

"Situacija u BiH još se više zakomplikovala ruskom agresijom na Ukrajinu. U ovoj državi ostaje previše prostora za politikanstvo. Napretka ne može biti bez konsenzusa. S druge strane preglasavanje volje jednog od konstitutivnih naroda je zloupotreba sistema. Moraju se poštovati i odluke ustavnog suda BiH, a ne samo presude Evropskog suda za ljudska prava", rekao je Picula.

Ilhan Kyuchyuk iz Bugarske je rekao da EU mora djelovati odmah.

"Moramo snažno osuditi Dodikovu etnonacinalističku retoriku te osuditi pokušaj razjedinjavanja državnih institucija. Evropska unija se mora snažnije usredotočiti na BiH", rekao je Kyuchyuk

Dodao je da se moraju pobrinuti da se izbori održe.

Zastupnik njemačkih Zelenih u Evropskom parlamentu Romeo Franz kazao je da invazija na Ukrajinu podsjeća na rat u BiH.

"Putinov rat u Ukrajini napad je na evropske vrijednosti. Putin želi vratiti Zapadni Balkan u prošlost. Njegov najveći saveznik na Balkanu je Dodik. Mi snažno tražimo sankcije Dodiku, ali neke zemlje su to blokirale, što je sramotno", kazao je Romeo

Austrijanac Roman Haider kazao je da BiH nije mjesto u Evropskoj uniji.

"S jedne strane Brisel ulaže napore već dva desetljeća. Ipak je ova država fragilna, neki govore da je ova država propala. Dejton nije savršen, ali je spriječio krvoproliće. Primiti BiH u EU nije rješenje, jer bi to stvorilo samo više problema", rekao je Haider, te dodao da treba spriječiti kineski utjecaj u BiH.

Europarlamentarac Bogdan Rzonca iz Poljske rekao je da je situacija u BiH izuzetno komplikovana.

"Sada je situacija složenija i imamo zapravo najgoru situaciju od kraja rata. Dejtonski sporazum biva potkopavan što lako može dovesti do raspada cijele zemlje. Također postoje problemi u Beogradu. Republika Srpska proslavila je 9. januar uz podršku Kine i Rusije. Evropska unija mora biti vrlo oštro prema njima ukoliko želimo da se BiH pridruži EU", smatra Rzonca

Italijan Fabio Massimo je kazao da nije dovoljno poslati 500 vojnika i zaprijetiti sankcijama kako bi se riješile etničke tenzije.

"Trebamo ponovo razmotriti arhitekturu ove države, koja je zaista došla do svojih granica nakon 30 godina. Inače će biti lako Putinu otvoriti drugi front u Evropi", rekao je Massimo.

Željana Zovko iz hrvatskog HDZ-a je istakla da treba provesti izbornu reformu, rekavši da je problem u BiH separatizam i unitarizam.

Delara Burkhardt iz njemačkog SPD-a kazala je da "ovoj prekrasnoj zemlji" želi da izvuče snagu iz svoje raznolikosti.

"Nacionalisti 20 godina blokiraju raznolikost BiH. Zbog Putinovog napada dolazi do promjena u odnosu snaga. Dolazi do paralize, međutim treba nametnuti sankcije i osnažiti mandat visokom predstavniku", istakla je njemačka europarlamentarka.

Irena Joveva iz Slovenije kazala je da autokrati i oni koji uništavaju demokratiju postoje ovdje na evropskom tlu.

"Trideset godina nakon rata Dodik pokušava uništiti BiH. Kako neko može da ne osudi njegovo ponašanje. Puno je licemjerja u Evropskoj uniji", rekla je Joveva.

Predstavnik austrijskih socijaldemorkata Andreas Schieder rekao je da Mađarska i Hrvatska trebaju podržati sankcije Dodiku.

"Stanje na Zapadnom Balkanu je opasno i eksplozivno, naročito u BiH, a ruska agresija je nešto što se lako može preliti na region. Za to je kriv Milorad Dodik, koji želi postepeno uništiti BiH. Upravo zato trebamo se više angažovati, ne samo prijetiti sankcijama već ih i donijeti. Tome se moraju pridružiti Mađarska i Austrija", rekao je Schieder.

Stabilnost BiH je bitna za sigurnost Balkana rekao je Tomislav Sokol iz HDZ-a Hrvatske istakavši da se Hrvatima treba omogućiti da biraju legitimne predstavnike.

"To je moguće jedino i isključivo hitnom izmjenom Izbornog zakona koja će osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH, kojem je, kolegice i kolege, uskraćeno političko pravo, koje nije uskraćeno ni jednom drugom narodu u Evropi da sam bira svoje političke predstavnike" rekao je Sokol.

Dodao je da je skandalozno da neki zastupnici u Evropskom parlamentu to pravo negiraju.

Slovenka Tanja Fajon kazala je da rat u Ukrajini predstavlja opasnost za BiH.

"Strah od toga da bi Putinovi plaćenici mogli iskoristiti situaciju da bi pokrenuli rat u BiH je nešto što je opipljivo. Važni su nam poslanici mira, a ne rata. Pozivamo na sankcije protiv Milorada Dodika, ali tu vjerovatno neće biti konsenzusa. Kao što vidimo Orban je protiv toga", istakla je Fajon.