Paradoksalno
322

Dok Hrvatska insistira na promjeni Izbornog zakona BiH, već 15 godina ne uspjeva promjeniti svoj

S. M.
Foto: Pixell/Dalibor Urukalović
Foto: Pixell/Dalibor Urukalović
Hrvatske vlasti već skoro 15 godina, uprkos preporukama Ustavnog suda Hrvatske da to neodložno urade, nisu izmijenile svoj Izborni zakon jer bi to moglo značiti gubitak mjesta u Saboru za pojedine stranke. Za to vrijeme vlasti nama susjedne zemlje energiju troše na izmjene Izbornog zakona Bosna i Hercegovine.
U Hrvatskoj postoji inicijativa dugi niz godina da se postojeća izborna područja redefinišu, a koje su uvedene pred izbore 2000. godine jer ne slijede ni historijsku ni administrativnu podjelu države, niti obuhvataju prirodne geografske cjeline.

Također, 2007. godine je utvrđeno da aktuelna izborna podjela Hrvatske nije u skladu sa članom 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji propisuje da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od pet posto u odnosu na prosjek svih deset jedinica.

Ustavni sud Hrvatske je 2010. godine u posebno izvještaju utvrdio da bi mogla biti upitna ustavnost i zakonitost takve prakse te je pozvao Sabor da "nedoložno" započne proces promjene granica izbornih jedinica.

Ipak, do danas ništa nije urađeno, iako je nejednakost glasa još veća. Zakonski dopuštena razlika broja birača u najvećoj i najmanjoj jedinici može biti najviše deset posto (od plus do minus pet posto u odnosu na prosjek).

Suštinski glas ne vrijedi jednako u svim dijelovima Hrvatske i neki krajevi u Sabor biraju više, a neki manje zastupnika nego što bi birali da je raspodjela poštena.

Među onima koji ne žele takvu reformu jeste potpredsjednik HDZ-a i župan osječko-baranjski Ivan Anušić koji je rekao da "neće dozvoliti" da se Slavoniji "uzmu zastupnici". Iako su sve Vlade Hrvatske od 2010. do danas bile saglasne da se izvrši reforma, to se nije desilo, niti u vrijeme dok je premijer bio Zoran Milanović, niti danas kad je na toj poziciji Andrej Plenković.

Uprkos problema koji imaju u sopstvenom dvorištu, Vlada Hrvatske i predsjednik Hrvatske Milanović 90 posto svojih diplomatskih kapaciteta troše na pitanje izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Skoro da nema značajnije političke figure u Hrvatskoj koja nije spomenula, sugerisala i predlagala kako bi to trebao izgledati Izborni zakon BiH, a povremeno i prelazila granicu političke pristojnosti otvoreno se miješajući u proces izborne reforme.

S tim u vezi Hrvatska nije u stanju punih 15 godina, a što je puno jednostavnije zbog samog ustroja i karaktera države, reformisati svoj Izborni zakon, ali je ubijeđena da zna kako izmijeniti Izborni zakon BiH, i u kojem roku. Za početak, ako ništa, mogli bi svojim primjerom pokazati kako.