Adut Zelenih protiv konzervativaca: Može li Annalena Baerbock zamijeniti Angelu Merkel
Prvi put u 40 godina postojanja stranka je odlučila predložiti svog kandidata za poziciju kancelara Njemačke. Izbor je na kraju pao na 40-godišnju Annalenu Baerbock , koja od 2018. godine zajedno s Robertom Habeckom upravlja koalicijom Zelenih i Alijanse 90.
Iako je do sada pozicija njemačkog kancelara "tradicionalno" pripadala konzervativnim opcijama, ovaj izbor Zelenih i ne predstavlja veliko iznenađenje s obzirom na to da je konzervativna koalicija doživjela strmoglav pad naročito zbog niza afera koje su obilježile Njemačku u periodu pandemije.
Od perspektivne sportistkinje do političarke
Sama Annalena Baerbock, ukoliko pogledamo godine ostalih njemačkih političara, predstavlja relativno mlađu generaciju njemačke političke scene. Odrasla je u Hannoveru u radničkoj porodici, a rođena je iste godine kada je njena politička opcija formirana.
Perspektivnu gimnastičku karijeru punu nagrada i trofeja Baerbock je zamijenila politikom kojom se počela baviti još tokom studija u Hamburgu te je već tada izražavala interes za klimatske promjene, ekologiju, humanitarnu pomoć i druge slične djelatnosti.
U jednom intervjuu Baerbock je naglasila kako je afinitete prema politici, ali i novinarstvu počela iskazivati još u adolescentskom periodu.
"To se vjerovatno desilo zbog časopisa Amnesty i knjiga koje su bile dostupne kod kuće. Zanimala su me ratna područja. Tada je bio aktuelan i rat u Jugoslaviji, a izbjeglice iz Bosne su dolazile u naše mjesto. Mnogo sam razmišljala i razgovarala o tim temama u periodu devedesetih", rekla je Baerbock.
Od 2005. do 2009. godine obavljala je niz "sporednih" funkcija pri stranci Zelenih, a u tom periodu radila je i u kabinetu poznate političarke Elisabeth Schroedter.
Uprkos neuspjelom pokušaju da se kandidira za Bundestag 2009. godine, Baerbock je u svojoj namjeri uspjela 2013. godine nakon čega kreće njen impresivan uspon na političkoj sceni.
Karijera u Bundestagu i preuzimanje stranke
Tokom karijere u Bundestagu Baerbock nije znatno odstupala od tema za koje se interesovala tokom školovanja i ranijeg političkog djelovanja. Radila je u brojnim komisijama i odborima koji se tiču klimatskih promjena, a ono što je zanimljivo jeste da je na poziciju u Bundestagu izglasana iz izborne jedinice u Potsdamu, istočnonjemačkom području gdje Zeleni baš i ne briljiraju.
Iako je ova stranka od svog osnivanja stekla status radikalne ljevice, Baerbock je svojim načinom djelovanja uvijek pokušavala približiti stranku i nekim centrističkim idejama te je njen rad prepoznat kao pragmatičan, umjeren i pun razumijevanja za različita politička stanovišta.
Upravo ovakvi stavovi i popularnost koju je uživala među mlađim glasačima lansirali su je u sami vrh stranke. Na Kongresu Zelenih 2018. godine Baerbock je izabrana za predsjednicu stranke, poziciju koju dijeli s istaknutim članom Robertom Habeckom.
U tom periodu je stranka Zelenih počela rasti, a rezultati izbora pokazuju da stranka svaki put bilježi značajan rast kako u Njemačkoj tako i na izborima za Evropski parlament. Da predvodi stranku u najboljem smjeru, dokaz je stigao i godinu poslije, kada su Habeck i Baerbock ponovno izabrani za lidere stranke.
Tokom glasanja Habeck je dobio podršku 90 posto članova, a pravo iznenađenje predstavljao je podatak da je Baerbock uspjela pridobiti podršku čak 97 posto članova Zelenih, što je predstavljao i najveći rezultat ikada zabilježen u historiji ove stranke.
Kandidatura i politički pravac
I dok se o samom kandidatu Zelenih za funkciju kancelara špekuliralo već nekoliko godina, lideri stranke mudro su šutjeli, sve do 19. aprila ove godine, kada je rukovodstvo konačno prelomilo i u ponedjeljak izabralo Baerbock.
Nakon izbora "zelena Annalena", kako je njemački mediji nazivaju, zahvalila se članovima stranke na povjerenju te je poručila kako neće odstupati od postulata koje je zastupala godinama u Bundestagu.
"Duboko sam uvjerena da ovoj zemlji treba novi početak kako bi prebrodila ovu izazovnu deceniju. Želim ponuditi politiku koja gleda na ono što je novo, sluša ljude i vjeruje u ono što oni rade", rekla je Baerbock tokom govora.
Kada je riječ o vanjskoj politici, očekuje se da bi Baerbock, ukoliko bi bila izabrana na funkciju kancelarke, sigurno još jače promovirala politiku Zelenih koja se tiče smanjenja emisije gasova i drugih tema vezanih za klimatske promjene.
Također, Baerbock je od ranije poznata kao osoba koja zagovara jaču vanjsku politiku Evropske unije te zajedništvo svih zemalja unutar zajednice. Kandidatkinja Zelenih je nekoliko puta naglasila kako bi Njemačka, ali i Evropska unija također trebale imati znatno jaču saradnju sa SAD-om.
Zbog toga se može jednostavno zaključiti kako bi njen izbor mogao narušiti trenutne odnose Njemačke i Rusije, što bi moglo ugroziti i izgradnju Sjevernog toka 2.
"Njemačkoj je potreban jasan stav prema ruskom režimu. Sjeverni tok 2 je u suprotnosti s evropskim klimatskim ciljevima i protivi se geostrateškim interesima Evropske unije", rekla je Baerbock u jednom od svojih intervjua.
Interesantno je da je Baerbock u Bundestagu više puta govorila i o Bosni i Hercegovini. Prije svega, u širem kontekstu, Baerbock je često kritikovala odnos Njemačke prema migrantima te je poručila kako je situacija u vezi s ovom populacijom naročito teška na Balkanu i u Bosni i Hercegovini, gdje migranti nemaju adekvatne uslove za život.
"Evropskoj uniji je hitno potreban novi sistem azila. Ono što se sada dešava u Bosni i Hercegovini je protivno evropskim vrijednostima", rekla je Baerbock.
Također, Baerbock je zajedno s ostalim članovima Bundestaga iz reda Zelenih 2017. godine aktivno učestvovala u raspravi koja je zabilježena pod imenom "Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini". Tema rasprave odnosila se na proslavu 9. januara i politiku zvaničnika Republike Srpske kojom su direktno osporavali odluke Ustavnog suda BiH.
U 25 pitanja koje je Baerbock s ostalim članovima Zelenih postavila saveznoj vladi govorilo se o secesionističkoj politici Milorada Dodika i utjecaju Ambasade Rusije na dešavanja u BiH. Baerbock i ostali su između ostalog pitali saveznu vlast da li će se očitovati o nepoštivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te šta konkretno njemačka vlada radi na jačanju pravosuđa Bosne i Hercegovine i državnih institucija.
Iako će Annalena Baerbock, u slučaju da zaista želi naslijediti Angelu Merkel na poziciji njemačke kancelarke, morati pridobiti i glasove onih sklonijih nešto konzervativnijim idejama, već sada je jasno kako ona, ali i njena stranka uživaju veliko povjerenje javnosti.
Za sada, prema analizi instituta Forsa u Njemačkoj, Zeleni imaju značajnu prednost u odnosu na CDU-CSU koaliciju, što otvara velike mogućnosti ovoj stranci da upravo Baerbock postane nova kancelarka ove države.
Germany, Forsa poll:
— Europe Elects (@EuropeElects) April 20, 2021
GRÜNE-G/EFA: 28% (+5)
CDU/CSU-EPP: 21% (-6)
SPD-S&D: 13% (-2)
FDP-RE: 12% (+3)
AfD-ID: 11%
LINKE-LEFT: 7% (-1)
+/- vs. 6-12 April 2021
Fieldwork: 20 April 2021
Sample size: 1,502
➤ https://t.co/bbexiPyox9 pic.twitter.com/V1Y6UcowKZ
Iako se može reći da je pozicija kancelara "tradicionalno" rezervisana za konzervativnu opciju, "sterilni" Laschet još uvijek ne djeluje kao opcija iza koje će čvrsto stati konzervativni puk u Njemačkoj.
Samim tim, mogućnosti da kancelarska funkcija ostane u vlasništvu žena te da umjesto Merkel na ovom mjestu gledamo Baerbock, daleko su od pukih pretpostavki i u ovom trenutku predstavljaju potpuno realnu opciju.
