Opozicija i izborni zakon
157

Pogoduju li stranci nacionalnim strankama: Zašto Sattler jedno govori, a drugo radi

R. D.
Sattler i nacionalni prvaci mimo državnih institucija (Foto: Klix.ba)
Sattler i nacionalni prvaci mimo državnih institucija (Foto: Klix.ba)
Promjene Izbornog zakona u našoj zemlji, koje se odvijaju pod budnim okom međunarodne zajednice, u posljednje vrijeme trpe serije kritika s neuobičajenih adresa.

Međunarodnu zajednicu u BiH te njihovo, kako navode, pogodovanje nekim suspektnim interesima, kritikuju brojni evropski mediji i analitičari, ali i političari u našoj zemlji, koji su ranije baš u međunarodnoj zajednici tražili saveznika u svojoj političkoj borbi.

SDP-ov državni zastupnik Saša Magazinović javno je na Twitteru ponudio Johannu Sattleru četiri principa vođenja pregovora za promjene izbornog zakona, očito zamjerajući EU zvaničniku forsiranje dogovaranja u uskom krugu i iza zatvorenih vrata. Prema Magazinovićevom mišljenju, poželjni principi su:

  1. U pregovorima će učestvovati sve parlamentarne stranke na nivou BiH

  2. Proces pregovora će se odvijati transparentno na način da mediji, javnost i nevladine organizacije mogu ostvariti puni uvid

  3. Sve aktivnosti u vezi s pregovorima će se odvijati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH

  4. Rezultat pregovora će biti implementacija presuda i osiguran transparentan, fer i pošten izborni proces uz korištenje modernih tehnologija.

Zastupnik SDP-a poručio je šefu Delegacije EU u BiH da vjeruje da podržava ove principe, jer nas upravo oni svih ovih godina uče da budemo transparentni, da odlučivanje vratimo u institucije, da su slobodni mediji i jako civilno društvo temelj demokratskog društva, kao i fer i pošteni izbori.

Magazinovićev kolega iz Naše stranke Damir Arnaut kaže za Klix.ba kako je njemu sporno što je Izetbegović sa Čovićem uopće potpisao sporazum u kojem se eksplicitno spominje "legitimno predstavljanje", princip koji nema ustavno utemeljenje.

"Mi u BiH trebamo biti kritični prema takvim potezima ili onim kada štite državnog ministra Josipa Grubešu, iako je on oslobodio silovatelja Maku Radića, a od EU očekujem da ne spuštaju kriterije: kandidatski status samo kada se zadovolje kriteriji, kada se, između ostalog, usvoji Zakon o sukobu interesa", kaže Arnaut.

Priča o komisiji koja će raditi na izradi izmjena Izbornog zakona u državnom parlamentu, striktna pozicija Centralne izborne komisije i nekih nevladinih organizacja još uvijek nije u potpunosti iskristalisana.

Postupanje međunarodnih zvaničnika u BiH s reformama izbornog zakonodavstva kritikovao je nedavno i Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina.

On je posebno bio kritičan prema dogovoru u Mostaru, koji naziva prljavim dealom, a koji prema njegovom mišljenju, uključuje "ustupak Čovićevom dugogodišnjem projektu virtualnog trećeg entiteta kroz promjene izbornog sistema, bez ustavne promjene".