Najmanje 23 mrtvih prvog dana novog rata Azerbejdžana i Armenije u Nagorno-Karabahu

Jedan od najstarijih sukoba na svijetu, teritorijalni spor između Armenije i Azerbejdžana, ponovno je izbio u fokus svjetske javnosti, a jučer smo svjedočili najtežim sukobima u posljednjih nekoliko godina, piše BBC.

Nezavisni izvori izvještavaju da su najmanje 23 osobe ubijene u nedjelju, u ovom sukobu dviju bivših sovjetskih republika u vezi sa spornom regijom Nagorno-Karabah.

Turski predsjednik Erdogan pozvao je jučer narod Armenije da uhvati svoje budućnosti i bude protiv "vodstva koje ih vuče u katastrofu i onih koji je koriste kao marionete", piše Reuters.

Regija je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali pod kontrolom etničkih Armenaca. Kad se početkom 1990-ih Nagorno-Karabah odvojio, deseci hiljada ljudi poginuli su u borbama.

Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao Hajrudin Somun, bivši ambasador u Turskoj, novinar i stručnjak za Bliski istok, pozadina ovih sukoba je zapravo u ustaljenoj praksi savremenih međunarodnih odnosa da u svakom manjem ili većem regionu svijeta postoje takozvani zamrznuti sukobi ili krize.

Borba oko sporne regije

Analiza sukoba Azerbejdžana i Armenije: Šta je uzrok, gdje su interesi i koliko je poželjan mir

"Oni se u prijelomnim vremenima pojave ili ih iniciraju, razbuktaju i neriješenima ostave vanjske sile, a kada im zatreba izvade ih iz zamrzivača da bi im koristile u odmjeravanju vlastitih interesa. Tako je to od Indokine na jugoistoku Azije do Balkana na jugoistoku Evrope. Ili na Kavkazu i Zakavkazju. Geopolitička pozadina sukoba u vezi sa Nagorno-Karabahom traje ne samo od raspada SSSR-a, nego stotinjak godina, od raspada Osmanskog carstva i ruske Oktobarske revolucije", kazao nam je Somun.