Šta su biosimilari
5

Zašto je uvoz lijekova iz Rusije po entitetskoj liniji podijelio Agenciju za lijekove BiH

R. D.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Uvoz biosimilara iz Rusije podijelio je po entitetskoj liniji Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH. Sedam članova Komisije za lijekove ove institucije iz FBiH glasalo je protiv registracije ovog lijeka, a najvjerovatniji razlog je sukob lobija veledrogerija, onih koji zastupaju proizvođače iz EU i onih iz drugih zemalja.

Komisiju za lijekove čini po sedam članova koje imenuju entitetska ministarstva zdravstva te jedan iz Distrikta Brčko. Odluka članova komisije iz Federacije BiH je vjerovatno argumentirana stavovima Evropske agencije za farmakologiju, a kako nezvanično saznajemo, glasalo se u skladu s uputama resornog ministra.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva donosi odluke o registraciji lijekova proizvedenih u našoj zemlji i van nje, što je osnov za stavljanje nekog lijeka u promet.

Zanimljivo je da je riječ o biosimilarima, lijekovima koji su aktuelni posljednjih godina. Oni su slični biološkim lijekovima, imaju slična dejstva kao originalni biološki lijekovi, ali nemaju identičnu hemijsku strukturu. Njihova cijena je mnogo povoljnija, jeftiniji su za oko 30 posto od originalnih bioloških lijekova.

U konkretnom slučaju kompanija iz Bijeljine tražila je registraciju dva lijeka iz Rusije, a procjene su da bi uvoz lijekova iz ove zemlje u RS-u značio i uštedu od šest miliona KM godišnje. Nadležne u Republici Srpskoj začudili su glasovi protiv i članova komisije iz redova HDZ-a.

Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, za Klix.ba kaže kako spomenuta odluka nije konačna, a komisija za lijekove je tražila dodatno mišljenje eksperata te će nakon toga biti donesena konačna odluka.

"Nadam se da će odluka biti pozitivna te da će nakon nje direktor agencije u skladu sa zakonom donijeti odluku o registraciji tog lijeka u BiH. Tih lijekova kod nas nema, a kako nismo članica ne moramo striktno slijediti stavove Evropske agencije za farmakologiju, iako se naša legislativa usklađuje s tim standardima", izjavio je Prodanović naglasivši kako su u našoj zemlji, osim lijekova iz EU, prisutni i ljekovi iz Turske, a i neki iz Rusije koji su uvezeni kao interventni uvoz.

On kaže kako je cilj ruskog proizvođača da se lijek registruje te kako na tržištu već postoji inzulin iz Poljske proizveden prije nego je ova zemlja postala članica EU i koji nema odobrenje Evropske agencije za farmakologiju, kao i tzv. vakcina protiv raka proizvedena na Kubi.

"Ne mogu reći koji su stvarni razlozi za ovakvu odluku, često je riječ o različitim lobijima, a proizvođači iz zapadnih zemalja željeli bi se zaštiti od konkurencije iz ostalih zemalja. Tim više ako su ti lijekovi jeftiniji i kod nas bi imali privilegovan položaj na tržištu", zaključio je Prodanović.