Da li je Čović ostavio Čavaru na poziciji predsjednika zbog odugovlačenja s Vladom FBiH
Dužnost ministrice civilnih poslova Bosne i Hercegovine u novom sazivu državne vlade obnašat će nekadašnja ambasadorica BiH u Berlinu Ankica Gudeljević. Predlaganje Gudeljević za državnu ministricu definitivno je najveće iznenađenje u kadrovskim rješenjima HDZ-a BiH, jer se u bh. medijima kao potencijalni ministar civilnih poslova BiH navodio aktuelni predsjednik entiteta FBiH Marinko Čavara.
Sva ostala imena koja su objavili domaći mediji, osim imena Marinka Čavare, pokazala su se tačnim s obzirom na to da je Vjekoslav Bevanda ponovo predložen za ministra finansija i trezora BiH, a Josip Grubeša ponovo za ministra pravde BiH.
Nedavanje pozicije državnog ministra Marinku Čavari može se posmatrati i u kontekstu priče da bi Čavara, nakon potvrđivanja u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, morao podnijeti ostavku na poziciju predsjednika bh. entiteta FBiH.
Naime, zakonima i odlukama Centralne izborne komisije (CIK) BiH omogućeno je da u prijelaznom periodu određeni funkcioneri budu u isto vrijeme na pozicijama u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Međutim, duplanje funkcija u izvršnoj vlasti, poput predsjednika FBiH (izvršna vlast na nivou entiteta) i ministra u Vijeću ministara BiH (izvršna vlast na nivou države) nije dozvoljeno.
Bez imenovanja predsjednika nema ni imenovanja Vlade FBiH
Već je izvjesno da će novi saziv Vijeća ministara BiH biti imenovan prije novog saziva Vlade Federacije BiH i to upravo iz razloga što HDZ BiH uslovljava formiranje Federalne vlade usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH. Da je kojim slučajem Čavara imenovan za državnog ministra, HDZ BiH bi bio prinuđen pokrenuti proceduru konstituisanja izvršne vlasti u FBiH, odnosno proceduru izbora novog predsjednika entiteta.
Iznalaženje kratkotrajnih rješenja i "silovanje" sistema na način da se Čavara imenuje za ministra, a da se ipak blokira imenovanje predsjednika, u krajnju ruku izgledalo bi neozbiljno i definitivno bi izazvalo žestoku reakciju predstavnika međunarodne zajednice.
Uglednog profesora Slavu Kukića pitali smo da li nedavanje pozicije državnog ministra Marinku Čavari govori kako HDZ ne računa da će u skorije vrijeme doći do formiranja Vlade FBiH. Kukić nam je odgovorio da takvu mogućnost "uopće ne treba isključiti".
"Uostalom, HDZ nema nijedan razlog za žurbu u formiranju nove izvršne vlasti u Federaciji BiH. Jer, njome će se, htio ili ne, morati odreći dijela političke moći koju trenutno posjeduje. Naime, HDZ je na oktobarske izbore pod kišobranom HNS-a išao sa svim članicama HNS-a, a to, po zakonu spojenih posuda, podrazumijeva i obavezu da im u raspodjeli fotelja na nivou Federacije BiH, radi mira u kući, dio mora ustupiti iz sadašnje vlastite kvote. I zato sam siguran da društvo oko Čovića razmišlja kako to što je moguće dalje odgodi koristeći različite izgovore - i dajući svima njima predznak hrvatskog nacionalnog interesa kako bi primirili one koji bi, eventualno, mogli biti smutljivci", rekao je Kukić.
Lidija Bradara i njeno odricanje mandata
Lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću ovo ne bi bio prvi put da ostavlja funkcionere na pozicijama u starom sazivu vlasti sve dok se ne uvjeri da su ispunjeni zacrtani ciljevi stranke. Naime, ne tako davno, u decembru 2018. godine, mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH (mandatni period 2018.- 2022.) odrekla se tadašnja predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH iz starog saziva (mandatni period 2014. - 2018.) Lidija Bradara.
Bradara je na listi HDZ-a i stranaka HNS-a na prošlogodišnjim izborima osvojila 8.732 glasa, ali je ipak odbila mandat, kao i privilegije koje on nosi. Mandata se odrekla radi nekoliko mjeseci predsjedavanja starim sazivom Doma naroda Parlamenta FBiH. Treba podsjetit da je decembar 2018. godine bio politički izrazito turbulentan zbog neslaganja, prije svega probosanskih stranaka, o načinu izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Čović je ostavio Bradaru u Domu naroda Parlamenta FBiH jer je ona s pozicije predsjedavajuće u bilo kojem scenariju izbora delegata i dalje imala načine kako da zaustavi ili barem uspori konstitusanje Doma naroda Parlamenta FBiH. Tek nakon što je CIK BiH završio svoj dio posla i nakon što je Čović prihvatio odluku CIK-a, Bradara je odstupila. Za nekoliko mjeseci "žrtvovanja" u Parlamentu FBiH nagrađena je izborom za delegatkinju iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Što se tiče Čavare, on je dobio mandat u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a kojeg se još uvijek nije odrekao. On će najvjerovatnije svoju političku karijeru nastaviti u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta. U političkim krugovima spekuliše se da postoji mogućnost da Lidija Bradara bude izabrana za novu predsjednicu FBiH, ukoliko uopće dođe do konstituisanja federalne izvršne vlasti.
Lana Jurčević pet mjeseci nakon poroda otkrila neobično ime kćerke, tetovirala ga na ruci
