Zakon o ustupanju radnika uzburkao duhove između poslodavaca i sindikata u FBiH
Najviše diskusije izazvao je prijedlog zakona o ustupanju radnika, a govorilo se i o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH i Zakona o porezu na dobit. Sva tri prijedloga inicirali su poslodavci.
Prijedlog zakona o ustupanju radnika definiše zakonski okvir po kojem jedan poslovni subjekt može ustupiti svog radnika drugom subjektu. Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca u FBiH, kazao da je ovaj zakon prijeko potreban te da će biti usvojen bez obzira šta o njemu budu kazali sindikati.
"Znamo kako je teško doći do radne snage, ovaj prijedlog je usklađen s praksama evropskih zemalja, a posebno je važno da izjednačava pravni status angažovanih po ugovoru o djelu s onima koji sklapaju ugovore o radu", izjavio je Pandurević naglasivši kako ovakav zakon u Hrvatskoj postoji već pet godina i obuhvata dva posto radne snage.
Resorni ministar Vesko Drljača upozorio da prijedlog nije u skladu s odredbama Zakona o radu, a ministrica finansija Jelka Milićević je sugerisala da bi osnova rasprave trebala biti minimalna plaća.
"Sa stanovišta Vlade ovo je poželjan zakon kojim se želi minimizirati rad na crno", izjavio je premijer Fadil Novalić.
Najviše otpora prema tekstu zakona o ustupanju radnika imali su predstavnici sindikata, a Mevludin Bektić je kazao kako je zakon vjerovatno prepisan jer sadrži mnogo dijelova na ekavici.
"Zakon je krucijalan i suštinski, ali mnoge stvari nisu definisane, posebno prava radnika koja nisu u skladu sa važećim zakonodavstvom. Nejasna je alokacija radnika od mjesta stanovanja, pozicija radnika unutar preduzeća, smještaj, sigurne su potrebne značajne dorade", izjavio je Bektić.
Ekonomsko-socijalno vijeće na kraju rasprave zadužilo je resorno ministarstvo da zbog zakona o ustupanju radnika organizira sastanke vlade i socijalnih partnera kako bi se tekst zakona unaprijedio.
Vijeće je razmatralo i prijedlog zakona o poreznoj upravi FBiH koje tretira problem da je Federacije jedini dio države u kojoj ne postoji institut zastare poreske obaveze, a odnosi se isključivo na direktne poreze.
Mladen Pandurević je kazao kako nije cilj da se smanji poreska disciplina, već naprotiv da ona bude bolje, ali postoje firme koje s postojećim zakonskim rješenjem imaju nepravedno velikih problema. Naveo je primjere firmi koje po 16 godina imaju problem s plaćanjem određenog duga.
"Ne postoji zemlja na svijetu u kojoj nije definisana apsolutna zastara. Budimo kreativni, reagujemo na probleme kako to rade vlade u drugim zemljama", izjavio je Pandurević.
Ministrica Milićević kazala je kako poreski inspektori kontrolišu samo posljednjih pet godina te da bi ulazak u starije dugove se mogao i drugačije protumačiti, posebno kao namjeru da se ošteti budžet.
Vijeće je diskutovalo i o prijedlogu zakona o porezu na dobit koji se odnosi na usklađivanje s međunarodnim računovodstvenim standardima vezanim za troškove amortizacije.
