Bez izbora od 2008.
33

Radna grupa za Zapadni Balkan o neodržavanju izbora u Mostaru

R. D.
Foto: R. D./Klix.ba
(Foto: R. D./Klix.ba)
Radna grupa za područje Zapadnog Balkana pri Europskom odboru regija održala je u utorak sastanak u Mostaru, a naglasak je stavljen na problematiku neodržavanja izbora u gradu na Neretvi.

Nevenko Herceg, jedan od domaćina i premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kazao je kako je jedan od zaključaka da građani Mostara moraju imati mogućnost da biraju i budu birani te da imaju funkcionalnu gradsku vlast.

"Mislim da smo mnogo toga kazali te da ćemo pomoći onima koji dogovaraju promjene izbornih pravila koje idu u pravcu da se u Mostaru održe lokalni izbori 2020. godine", izjavio je Herceg.

Franz Schausberger, predsjedavajući Radne grupe, izrazio je nevjericu da deset godina nisu održani lokalni izbori u Mostaru, ali i kazao kako je, u kontekstu Bosne i Hercegovine, kazano da je nedavna odluka o nezapočinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom za članstvo u EU, loša u svakom pogledu.

"Ta odluka utiče na nepovjerenje među građanima, ali političari moraju na nivo Bosne i Hercegovine da donose neke važne odluke jer niti u jednoj zemlji EU se ne bi moglo desiti da političari deset godina ne donesu odluku o održavanju izbora u Mostaru. Političarima se te odluke obično ne sviđaju, ali ne može se deset godina raditi nešto što je protivno standardima Evropske unije", kazao je Schausberger.

Schausberger je naglasio da je prioritetni cilj da se naredne godine održe izbori te nije moguće da se implementiraju komplikovana rješenja.

"Pitanje je da li Mostar treba da i dalje uživa jedan poseban status u odnosu na sve ostale gradove, ali da se vidi da li je moguće da se izbori održe na isti način kao i u drugim jedinicama lokalne samouprave", zaključio je predsjedavajući Radne grupe.

Irma Baralija, potpredsjednica Naše stranke i Mostarka koja je tužila državu BiH na Sudu za ljudska prava u Strazburu zbog neodržavanja izbora u Mostara, kazala je kako je održavanje današnje konferencije dokaz kako je ljudima iz Evrope unije više stalo do ovog problema nego političarima u našem parlamentu.

"Predloženi su konkretni mehanizmi direktne demokratije kako bi se na neki način mogla "omekšati javnost" za određeni politički konsenzus, ali i također, ono što je najvažnije, uključiti građane", kazala je Baralija.

Na konferenciji je govorio i mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić koji se posebno osvrnuo na probleme koje neodržavanje izbora i nepostojanje Gradskog vijeća inicira u funkcionisanju gradske vlasti i radu javnih kompanija.

Mostarci su posljednji put birali svoju lokalnu vlast u oktobru 2008. godine jer je Ustavni sud BiH u novembru 2010. godine zatražio djelomičnu promjenu Statuta Mostara, koji je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, kao i izmjene Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim.