Jubilarno izdanje
93

Edina Papo o desetom Balet Festu Sarajevo: Nekad se pitam da li se borim s vjetrenjačama

E. Sk.
Edina Papo (Foto: D. S./Klix.ba)
Edina Papo (Foto: D. S./Klix.ba)
Izložbom "Veliki format" o Riki Levi, prvoj profesionalnoj balerini iz Sarajeva i primabalerini Narodnog pozorišta u Beogradu, 19. septembra u Galeriji Novi Hram bit će otvoren deseti Balet Fest Sarajevo (BFS).

Tim povodom o jubilarnom desetom izdanju festivala, koji predstavlja najbolje od evropske i domaće baletne umjetnosti, razgovarali smo s osnivačicom i direktoricom Festivala, baletnom umjetnicom Edinom Papo.

Ususret desetom Balet Festu, emocije su, kaže nam Papo, podijeljene.

"S druge strane, osjećam radost i veselje, jer smo u ovakvom okruženju i ovakvom trendu nekulture uspjeli da se održimo deset godina. Također, osjećamo jednu vrstu odgovornosti, jedan treptaj profesionalca koji uvijek mora misliti na sve. Sa svojom malom ekipom koju čine sjajni ljudi dijelimo radost, probleme i zadovoljstva", kaže Papo.

Osnovan prije deset godina festival BFS je do sada ugostio mnogobrojne baletne kompanije i umjetnike plesa te, održao uspješne popratne programe, radionice, konferencije, izložbe i stručne razgovore. Iz sezone u sezonu, festival BFS, se uspješno održava, ostvaruje svoje ciljeve te se profilirao u jedinstven događaj. No, organizovati ovakav događaj, kaže nam Papo, nije nimalo lagan zadatak.

"Umjetnost baleta u današnje vrijeme, na našim prostorima je zapravo vrlo pojeftinjena. Danas se sve i svašta naziva baletom i plesom. Ja kad govorim o baletu, uvijek razmišljam o profesionalnosti, visokokvalitetnim kompanijama koje su bile s nama ovih deset godina, ljudima koji se bave i koreografijom i plesom i balet majstorstvom, savremenim plesom i klasičnim baletom i onim što se rodilo daleke 1950. godine u BiH kao profesionalna baletna kompanija. Teško je u današnje vrijeme održati taj nivo i imati tu vrstu festivala u BiH", govori Papo.

Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba

Ona smatra da je u BiH publika gladna dobre produkcije i predstava koje govore šta je baletna umjetnost, , no napominje da bi ljudi trebali biti društveno odgovorniji.

"Kada kroz sve naše afiše pogledate ko su bili gosti Balet Festa, nekim kolegama iz inozemstva zastaje dah, jer se pitaju kako uspijevamo održati Balet Fest uz malo sredstava kojima raspolažemo. Naši fondovi nisu veliki, naš budžet nije veliki i nekad se pitam da li se borim s vjetrenjačama. Imamo problem jer ljudi koji su u mogućnosti da sponzoriraju, da budu društveno odgovorni, da daju podstrek toj vrsti festivala, to ne rade", kaže Papo.

Dovesti u BiH kvalitetne kompanije iz Rusije, Francuske, Njemačke... mnogo košta, dodaje Papo, no smatra da bi bh. publici itekako trebalo priuštiti takvu poslasticu.

"Znamo šta znači organizivati dolazak takvih kompanija koje zahtijevaju veliki prostor i dobro opremljen teatar. Ne mogu ljudi da shvate da bi jedna kompanija došla iz Francuske, iz Bordoa, ali da je njihov honorar 10.000 eura samo da se predstave našoj publici. No, ta priča da smo mi siromašni pada u vodu, kada vidite šta se sve održava u BiH. Naš problem je što mi nemamo struke u industriji kulture, koja se isključivo bavi umjetnošću baleta. Mi idemo na varijantu da je jeftino i da može doći ko želi, a tako ne može opstati jedno društvo koje ima svoju državu. Moramo se početi ponašati drugačije ili neće biti Balet Festa", kategorična je Papo.

Divi se, kaže, ljudima koji rade s njom posljednih deset godina.

"Uspjeli smo da održimo festival kvalitetom i značenjem, ali sve ima svoj zamor materijala. Ne možete stalno cijepati jednu marku na četiri dijela i biti atraktivni ljudima. Ipak, ove godine festival je žanrovski vrlo raznovsrtan. Imamo nekoliko veoma važnih događaja, razgovora, muzike na temu baleta i ponosna sam na to. Sretna sam da postoje ljudi koji žele s nama mučiti muku i da to opet na kraju izgleda dobro", zaključuje Papo.