SNSD će tražiti da BiH s NATO-om sarađuje putem IPAP-a i da odustane od MAP-a

Ovim povodom kontaktirali smo šefa Kluba zastupnika SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Stašu Košarca, od kojeg smo tražili da nam potvrdi ili demantuje navode o tome da će SNSD tražiti da se umjesto MAP-a saradnja NATO-a s BiH reguliše putem IPAP-a po uzoru na Srbiju.

"Naš politički stav tu je potpuno jasan. Mi smo to jasno rekli kroz rezoluciju NSRS o vojnoj neutralnosti. Potpuno je tačno da mi ne bježimo od saradnje s NATO-om, ali to ne znači integraciju i da mi želimo članstvo u NATO-u. Mi smatramo da je najbolja potpuna vojna neutralnost u odnosu na sve", rekao je Košarac.

Kako kaže, SNSD jasno govori da ne želi voditi nikakve procese u BiH koji štete njihovim interesima, što podrazumijeva i NATO integracije.

"Mi nismo zaboravili šta su NATO snage radile Srbiji i RS-u. Tu nema nikakvih pomaka. Mi smo više puta jasno rekli da želimo pratiti Srbiju u tom kontekstu i da ne želimo nikakve veće korake u odnosu na Srbiju. To je naša politika kada je riječ o saradnji s NATO-om", kazao je Košarac.

Na pitanje da li očekuje da će političari iz reda bošnjačkog naroda pristati da se saradnja s NATO-om sprovodi kroz IPAP po uzoru na Srbiju, Košarac je odgovorio: "Ne mogu komentarisati da li je nešto prihvatljivo Bošnjacima. Mogu reći da nigdje ne stoji aktivacija MAP-a kao uslov za formiranje Vijeća ministara BiH i implementaciju volje birača. To je samo proizvod političkog pritiska i uslovljavanja u glavi Bakira Izetbegovića. On je očigledno pokušao ponovo proizvesti neke podobne Srbe koji bi mogli participirati u vlasti na nivou institucija BiH".

Šta je Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP)?

Individualni akcioni plan saradnje (IPAP) predstavlja jedan od oblika institucionalizovane bilateralne saradnje između NATO-a i pojedinačnih država koje učestvuju u programu "Partnerstvo za mir". Ovaj program NATO-a podrazumijeva pružanje savjeta, pomoći i praktične podrške i prilagođen je individualnim potrebama zemalja koje žele da ostvare veću saradnju s NATO-om. Učestvovanje u IPAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku države ili NATO-a o budućem članstvu.

Foto: Članice NATO-a (tamnoplava), MAP (svijetloplava), IPAP (žuta), Intenzivni dijalog (zelena), Partnerstvo za mir (narandžasta), Aspiranti za ulazak u Partnerstvo za mir (crvena)

Inače, Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine u članu 84. jasno su definisane aktivnosti za prijem BiH u NATO-u. U tom članu piše: "Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo BiH te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a".

U okviru programa Partnerstvo za mir, u kojem Srbija učestvuje od 2006. godine, saradnju s NATO-om imalo je samo Ministarstvo odbrane Srbije. IPAP-om je saradnja proširena i na Vladu Srbije. Ovaj plan predstavlja dokument o kojem se dogovara na političkom nivou i koji usvaja Vlada Srbije, a ne međunarodni sporazum koji ratifikuje Narodna skupština Srbije. Stoga ovaj dokument, prema međunarodnom pravu, nije pravno obavezujući.

Sadržaj i ciljevi IPAP-a, kao i njegova namjena, utvrđeni su na samitu u Pragu 2002. godine. Svaka država ga dalje sama konkretizuje, odnosno prilagođava lokalnom kontekstu u zavisnosti od svojih interesa. Prva država koja je potpisala ovaj plan bila je Gruzija 2004. godine. Nakon nje potpisali su ga Azerbejdžan, Armenija, Kazahstan i Moldavija. Na Zapadnom Balkanu ovom programu prve su se pridružile Crna Gora i Bosna i Hercegovina 2008. godine, dok je Vlada Republike Srbije 2011. godine donijela Zaključak o pokretanju procedure izrade IPAP-a.

Srbija u okviru svojih aktivnosti i ciljeva obuhvaćenih IPAP-om ističe spremnost da učestvuje u skoro svim mehanizmima programa Partnerstvo za mir. Ti mehanizmi su: Individualni program partnerstva i saradnje (IPCP), Program za izgradnju kapaciteta, Komiteti i radne grupe NATO, Proces planiranja i pregleda (PARP), Koncept operativnih sposobnosti, Povjerilački fond programa Partnerstvo za mir i Individualni akcioni plan partnerstva. Srbija se neće služiti mehanizmom pod nazivom Akcioni plan za članstvo (MAP), budući da članstvo u NATO-u nije strateški vanjskopolitički cilj Srbije.

Šta je Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP)?

Akcioni plan za članstvo (MAP) predstavlja program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO-u. On se prilagođava potrebama dotične zemlje, ali učešće u njemu ne garantuje zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo.

Prema Akcionom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP) koji predstavlja NATO-u. Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentuju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem koje zatim procjenjuje pojedinačan napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, odbrambenu i vojnu, finansijsku, sigurnosnu i pravna pitanja.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a početkom decembra 2018. godine pozvali su institucije BiH da dostave NATO-u Prvi godišnji nacionalni program. Zbog žestokog otpora političkih subjekata s teritorije RS-a, ANP u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nije usvojen do danas.

Politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata jučer se nisu oglasili nakon izjava Milorada Dodika o tome da BiH treba uspostaviti saradnju s NATO-om po uzoru na Srbiju. U ovom kontekstu važno je podsjetiti na ranije izjave probosanskih političara koji su otvoreno govorili kako će se odluke o vanjskoj politici BiH (što uključuje i saradnju s NATO-om) donositi u Sarajevu, a ne u Beogradu.