Zelenije dvorište, parking za bicikla i učionice na otvorenom: Sarajevski srednjoškolci imaju plan za svoje škole

U to smo se uvjerili 2. novembra u Europe Houseu u Sarajevu, na finalu LOT 1 "StrukaTron" Fonda za klimatske akcije mladih. Dvanaest timova iz srednjih stručnih škola predstavilo je svoje klimatske ideje, koje su prethodno razvijali kroz meet-up i dvije mentorske sesije.

Iako većina njih ima tek 16 ili 17 godina, svoje projekte predstavili su samouvjereno, jasno i stručno, poput iskusnih profesionalaca. Slušajući ih, često smo zaboravljali da pred sobom imamo srednjoškolce.

Fond za klimatske akcije mladih dio je globalnog programa Bloomberg Philanthropies, koji povezuje 300 gradova širom svijeta, a Sarajevo je jedan od njih. Sredstva timovima mladih kroz javni poziv dodjeljuje Grad Sarajevo, a partneri u dijelu programa namijenjenom stručnim školama su GIZ kroz program SEDEP, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, Privredna komora Kantona Sarajevo te Networks i Fondacija Networks.

Prijave do 30. septembra

Imate ideju za zeleniju školu, ulicu ili grad? Za njenu realizaciju možete dobiti do 8.500 KM, evo i kako

Upravo zahvaljujući toj saradnji, učenici nisu dobili samo priliku za finansijsku podršku, nego i mentorstvo i povratne informacije od predstavnika privrede, koji su im pomogli da školske ideje pretvore u konkretna rješenja.

Sredstva za realizaciju svojih projekata dobilo je šest timova, a sve ideje su, gotovo bez izuzetka, imale nešto zajedničko - zelenije dvorište, zeleniju učionicu ili zeleniji put do škole.

Prvo mjesto: Velike promjene počinju iz malih učionica

Da velike promjene počinju iz malih učionica, pokazao je tim Srednjoškolskog centra Vogošća, čiji je projekat "Živa učionica - Grow and Glow", osvojio najviše bodova.

Njihova ideja bila je da se jedna učionica u školi pretvori u zeleni prostor sa solarnim napajanjem u kojem bi priroda i tehnologija radile zajedno. Cilj je, kako su objasnili, manja potrošnja vode i svakodnevna edukacija o ekologiji i tehnologiji.

"Početna tačka bila je to što učenici u sarajevskim školama imaju dosta veliki problem s nivoom zagađenog zraka u učionicama. Istovremeno, želimo podići svijest učenika o održivom razvoju i značaju ekološkog života. Kada smo razmišljali šta nam je najveći izazov, shvatili smo da su to sami učenici, jer je ovu generaciju trenutno dosta teško podstaći na razmišljanje o tome koliko su održivi razvoj i ekologija važni za život i dobrobit svih nas", kazala je učenica Sumeja Ajanović, predstavnica svog tima za Klix.ba.

Pobjednička priča počela je već prije godinu dana kada je ekipa prvi put predstavila svoj projekat. Ove godine, vratili su se s razvijenijom idejom, prototipom i jasnim planom. Za realizaciju projekta dobili su 6.100 KM.

"Prvo ćemo proslaviti! A onda ćemo polako vidjeti kako sve rasporediti. Obavijestit ćemo školu i početi nabavljati sve što nam je potrebno za realizaciju projekta, od senzora do sistema za navodnjavanje", zaključila je Ajanović.

"Gdje drugi vide izazov, mi vidimo potencijal"

Najsnažniji trenutak finala pripao je učenicima Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju. Njihov projekat "Zeleni centar - mladi za klimu" zamišlja eko-učionicu na otvorenom. Ukratko, učenici su objasnili kako bi dio školskog dvorišta postao prostor u kojem će mladi učiti kroz neposredno iskustvo, razvijati ekološku svijest, njegovati odgovornost prema prirodi te svojim idejama i djelovanjem doprinositi očuvanju životne sredine.

Na taj način, prostor bi bio ljepši, funkcionalniji i zeleniji, a cilj je da bude dostupan svim učenicima te da na kraju ostane za upotrebu generacijama koje dolaze. Moto s kojim su došli na finale glasio je: "Gdje drugi vide izazov, mi vidimo potencijal."

Za realizaciju svoje ideje dobili su najveći iznos, 8.500 KM.

Kad struka postane rješenje

Ono što StrukaTron čini posebnim jeste to što su učenici probleme rješavali onim što najbolje znaju, a to je znanje iz vlastite struke. Najbolji primjer toga je Srednja škola za saobraćaj i komunikacije, koja je među dobitnike ušla s čak dva projekta.

Projektom "Zeleni kilometri", koji je zauzeo drugo mjesto na rang-listi, rješavaju svakodnevni problem, a to je nedostatak mjesta za bicikle i romobile. Plan je da naprave 20 parking mjesta, servisnu stanicu, pumpu i osnovni alat, kako bi učenici do škole mogli stizati na održiviji način. S druge strane, projekat "Ugasi motor - čuvaj zrak", bavi se vozilima koja na školskom parkingu čekaju s upaljenim motorom. Plan je izmjeriti kvalitet zraka oko škole i smanjiti zagađenje za 20 posto.

Budući energetičari iz Elektrotehničke škole za energetiku svoju školsku biblioteku od 25 kvadrata i četiri radna mjesta žele pretvoriti u "Zelenu biblioteku". Plan je da naprave multifunkcionalni prostor sa solarnim panelima, LED rasvjetom, modularnim namještajem i mnogo zelenila.

Učenici Škole za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje stoje iza projekta "Energetski pametna škola", a plan je da istraže gdje škola gubi energiju, posebno zbog dotrajale stolarije te da izrade demonstracijski solarni model. Škola tako postaje živa laboratorija, a učenici njeni istraživači.

Ideje koje vrijedi zapamtiti

Šest timova koji su učestvovali na StrukaTronu ove godine nisu dobili sredstva, što ne znači da njihove ideje nisu vrijedne pažnje.

Budući građevinari iz Srednje građevinsko-geodetske škole od betonske površine u dvorištu, za koju se, kažu, svi pitaju čemu služi, već su napravili sjedišta od drvenih letvi koje im je obezbijedila škola. Zamislili su eko klupu sa zelenilom u sredini i mozaikom od keramičkih pločica s motivom bosanskog ćilima. Kako su istakli, otpad nije kraj materijala, već početak novog proizvoda.

Projekat "Kiša nije otpad" pošao je od pitanja kako je moguće da glavni grad zemlje bogate vodom ima prekide u vodosnabdijevanju, a predlaže prikupljanje kišnice za plastenik u kojem se obrazuju budući cvjećari. Tim "Re-Kroy" iz Srednjoškolskog centra Hadžići motivisao je kontejner prepun odbačene odjeće, koju žele prekrajati u nove proizvode. Tu su i "Korijeni budućnosti" Srednje škole metalskih zanimanja, s idejom o zelenom dvorištu i pametnoj solarnoj klupi, "Zelena učionica" Srednjoškolskog centra Hadžići te "ReGeneracija" Srednje poslovno-komercijalne i trgovačke škole, koja je planirala da talog kafe iz lokalnih kafića koristi kao prirodno đubrivo za školsku baštu.

Svi su prošli isti put kao i dobitnici - mentorske sesije, rad na ideji i izlaganje pred stručnim žirijem. Upravo to iskustvo, kažu organizatori, jednako je važan dio programa kao i sam novac. A sudeći po onome što smo vidjeli na finalu, za mnoge od njih ovo neće biti posljednja dobra ideja.

Primjer saradnje koja daje rezultate

"Kreativnost i posvećenost koje je pokazalo 12 omladinskih timova tokom završne prezentacije projektnih ideja potvrđuju veliki potencijal učenika srednjih stručnih škola da odgovore na stvarne izazove u oblasti zaštite okoliša. Istovremeno, saradnja Grada Sarajeva, Bloomberg Philanthropies, Fondacije Networks, Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, Privredne komore i GIZ-a, ostvarena u okviru programa SEDEP, predstavlja primjer dobre prakse i pokazuje kako se kroz zajedničko djelovanje različitih institucija i organizacija mogu omogućiti i realizovati ovakvi projekti", kazao je Roman Gorowoj, voditelj komponente "Jačanje srednjeg stručnog obrazovanja i obuke" u GIZ-u.

Osim šest timova u StrukaTronu, sredstva je u drugoj kategoriji, namijenjenoj gimnazijama, fakultetima, udruženjima i drugim organizacijama, dobilo još sedam projekata. Za finansiranje projekata u oba dijela javnog poziva predviđeno je ukupno 75.000 KM. Pobjednički timovi svoje ideje trebaju realizovati do 15. aprila 2027. godine.

Ako je suditi po ovom finalu, škole u Sarajevu neće još dugo ostati samo beton, klupe i zvono. Učenici su pokazali da znaju šta im treba i kako to napraviti. Ukoliko dobiju priliku, prvo što urade jeste da svoju školu učine zelenijom, a sebe, usput, stručnjacima.

Finalne prezentacije StrukaTrona podržane su kroz program Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja (SEDEP) u BiH, koji u ime Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) implementira GIZ, uz finansijsku podršku Evropske unije (EU za razvoj privatnog sektora u BiH) i Vlade Švicarske (Jačanje stručnog obrazovanja i obuke u BiH).