Predsjednik Ekološkog udruženja "Naša baština" iz Tomislavgrada Miro Šumanović potvrdio je lokalnim medijima da je i Ministarstvo zaštite životne sredine Hrvatske zatražilo od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH detaljne informacije o budućoj Termoelektrani u Kongori kako bi se izjasnili o mogućim štetnim posljedicama izgradnje ovog energetskog objekta.
Šumanović je rekao da se zahtjev "Zelenih" i resornog ministarstva u Hrvatskoj zasniva na činjenici da su i Hrvatska i BiH potpisnice međunarodne konvencije ESKO o procjeni uticaja na okolinu projekata koji se podižu u blizini državnih granica.
Prema Šumanovićevim riječima, u Termoelektrani Kongora godišnje bi izgaralo više od 3,5 miliona tona lignita najlošijeg kvaliteta, sa velikim procentom pepela i sumpora, te ugljen-dioksida i ugljene prašine, a iz postrojenja ovog objekta ispuštala bi se velika količina ulja za podmazivanje koje bi kroz nadzemne i podzemne tokove zagađivalo i rijeke Cetinu, Vrljiku i Jadro u susjednoj Dalmaciji.
Prema najavi investitora "Elektroprivrede Herceg-Bosne" iz Mostara, Termoelektrana Kongora trebalo bi da bude izgrađena do 2015. godine, a njena godišnja proizvodnja bila bi 2 790 gigavat-sati električne energije. Izgradnji termoelektrane i otvaranju rudnika lignita najviše se protive stanovnici Kongore, Borčana, Mandinog Sela i Lipe, sela koja se nalaze u neposrednoj blizini mjesta na kojem je predviđena izgradnja.