Učitava se...
12

Zašto je ukidanje roaminga u regionu toliko važno za obične građane

Klix.ba
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
U ovom trenutku više od polovine stanovništva u svijetu je na internetu. Više od dvije trećine imaju mobilni telefon, a većina ljudi sada koristi pametne telefone.

Nije se, međutim, povećao samo broj ljudi koji koriste internet. Ono što daje dodatni značaj je to što se tokom proteklih dvanaest mjeseci povećalo i vrijeme koje ljudi provedu na internetu, piše Majlinda Bregu, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju.

Prosječan korisnik interneta sada svakog dana provede oko šest sati koristeći uređaje i usluge na bazi interneta. Više od 76 posto građana Jugistočne Evrope (JIE) su korisnici interneta, dok 40 posto njih koristi sve aplikacije društvenih mreža na mobilnim telefonima, a većina su mladi ljudi.

Sedamdeset posto privrednika iz Jugoistočne Evrope smatra da će im ukidanje cijena roaminga pomoći da se podstakne trgovina, dok je više od dvanaest miliona turista prošle godine došlo na Zapadni Balkan i svi su bili zabrinuti zbog cijena roaminga.

Mladi ljudi sa Zapadnog Balkana smatraju smanjenje cijena roaminga korisnim kao i slobodno kretanje, što je dovoljno velika stvar da ih ubijedi da češće putuju i lakše se povezuju sa svojim vršnjacima. Svi su složni da će umanjenje cijena roaminga biti od velike koristi za građane i ekonomski razvoj.

Majlinda Bregu
Majlinda Bregu

"U živopisnom raskošnom regionu, privilegija je biti na položaju gdje radite na njegovom društvenom i ekonomskom jačanju, ali i na tome da se njegovi građani njim ponose, pri tome otkrivajući stvarni potencijal ovog dijela Evrope. To je nezbrisiv dug koji imamo prema građanima ovog regiona, ljudima koji su više od pola vijeka podnosili ogromne patnje, ljudima koji su svu svoju vjeru položili u svrhu promjene svojih života prema Evropi. Zbog toga što sam i sama vrlo svjesna ovog duga, prednost dajem opipljivim rezultatima u odnosu na obećanja. Ipak sam i sama građanka Zapadnog Balkana, dolazim iz Albanije i iz sopstvenog iskustva poznajem uspone i padove, lirsku melodiju riječi Balkan u samom regionu, ali i eho tog zvuka izvan njega. Moj dom i moja porodica su u Tirani, sjedište mog ureda je u Sarajevu i moj posao podrazumijeva mnogo putovanja. Biti u kontaktu i u vezi sa ljudima, privatno i poslovno, je, zato, od ključne važnosti", istakla je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.

Ona ističe da je nezgrapno i nezgodno žonglirati SIM karticama, mijenjati ih prilikom prelaska granice ili juriti besplatan signal za internet da provjerite poruke ili jednostavno isključiti prenos podataka u roamingu, sve u pokušaju da račun za telefon bude u razumnim granicama, a da pri tom još i završavate poslove bez obzira gdje se nalazite ili nazovete ljude koje volite i javite im da ste sigurno stigli.

"Mnogi moji prijatelji, kolege, poslovni partneri... obični su građani kao što smo vi i ja su prošli kroz sve ovo. Zamorno, komlikovano i skupo", navodi Bregu.

Jasno je da Zapadni Balkan nije ekonomski dobro razvijen region. Nezaposlenost je visoka, odliv visokokvalifikovane radne snage je sve veći. Ljudi su izgubili poslove, iz različitih razloga, i od sada će živjeti s rizikom da će napredak tehnologije "pojesti“ još i više radnih mjesta. Živimo u svijetu u kome skoro da nema mjesta za ljude koji ne posjeduju digitalne vještine. To je postalo norma, bez obzira da li ste na internet mreži ili ne. Društvene veze, osjećanja, aktivnosti, avanture, posao, politika, vlasti, sve zaista stvarne istine našeg postojanja su zasnovane na internetu.

Prije godinu dana, lideri Zapadnog Balkana su prigrlili inicijativu za regionalni sporazum o roamingu na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana u Sofiji, predviđajući region bez roaminga.

"Vlade sa Zapadnog Balkana su sa nama, Vijećem za regionalnu saradnju koji smo omogućavali proces, i Evropskom komisijom koja je pomagala, tokom prethodne godine neumorno radile na ovom sporazumu , koji će kada se potpiše značiti preduzimanje mjera ili neprocjenjive koristi jedne politike čiji uspijeh se ne svodi samo na dodatno smanjivanje roaminga i njegovo ukidanje (2021.) u regionu Zapadnog Balkana već i na korektno i jednako postupanje prema građanima ovog regiona, pokrećući i proces smanjivanja cijena roaminga između Zapadnog Balkana i Evropske unije", govori Bregu.

To znači da možete više razgovarati, slati više poruka i više pretraživati internet bilo gdje da se nalazite u regionu, a platiti mnogo manje. Nema više briga o tome da li ste isključili prenos podataka u roamingu kada prelazite granicu.

"Sa ekonomskog stanovišta to je velika stvar za svih šest ekonomija u regionu, tako se privrednici povezuju brže i jeftinije, radnici se lakše povezuju sa potencijalnim poslodavcima, a ujedno je to i mogućnost koja privlači turiste, jer ne samo da mogu posjetiti i uživati u našim brojnim lokalitetima kulturnog i avanturističkog turizma već mogu i lako podijeliti svoja iskustva. Osim što se ima pozitivan uticaj u našem regionu, daje nam svima i razlog da razumijemo da je Evropa stanje uma i da evropska integracija treba predvidjeti i obuhvatiti stvarnu transformaciju našeg regiona. U svijetu u kome je budućnost, u najboljem slučaju, tmurna i maglovita, ali vjerovatnije neizvjesna moramo povratiti osjećaj odgovornosti za regionalnu saradnju", mišljenja je Bregu.

Ona ističe da svaka šansa koja nije iskorištena u ovom trenutku i na ovom mjestu je ozbiljan znak osjećaja odgovornosti za našu budućnost i propuštena šansa.

"Kao što je Pierre Bourdieu rekao 'za oblikovanje budućnosti potrebno je djelovati u sadašnjosti'. S obzirom da današnje opredjeljenje ometa sutrašnje mogućnosti, krajnje je vrijeme da zajedno ostvarimo rezultat, sa zajedničkom vizijom zajedničke svrhe, koju smo svi prigrlili, a to je da je ovaj region naš dom", zaključila je Bregu.

Novi regionalni sporazum o roamingu dio je rezultata u oblasti povezanosti višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor Zapadnog Balkana na koji su se lideri iz regiona obavezali na samitu Zapadnog Balkana u Trstu u julu 2017. godine, kao i agende prioriteta podržane na samitu EU i Zapadnog Balkana u Sofiji 2018.

U ovom kontekstu održava se i drugi Digitalni samit Zapadnog Balkana 4. i 5. aprila 2019. u Beogradu.