Premijer će danas iznijeti prijedloge reformi koje bi budžetski deficit u naredne četiri godine trebalo da smanje sa sadašnjih gotovo 13 posto na tri posto bruto domaćeg proizvoda.
Mnogi, međutim, strahuju da Papandreou neće izmijeniti svoju aktuelnu politiku, odnosno da neće pozvati da se smjesta zamrznu plate zaposlenih u državnim službama i povećaju porezi.
U rubrici rezerviranoj za komentare Financial Times ocjenjuje da se evropska farsa pretvorila u grčku tragediju.
Ponašanje Evropske unije je bar djelimično odgovorno za to što se događa u Grčkoj a što je na bolan način razotkrilo slabosti pakta za stabilnost i rast, koji predviđa da budžetski deficit ne smije biti veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda.
Taj dokument, koji ne usklađuje izlaznu strategiju zemalja u krizi koje nadmašuju taj deficit, dobar je za stabilna ali ne i za krizna vremena.
Evropski političari koji se opsesivno drže internih proceduralnih pravila, zanemarujući kretanja na globalnim finansijskim tržištima, umjesto da spriječe krizu u Grčkoj samo su dolivali ulje na vatru.
Finansijska katastrofa koja je na pomolu u Grčkoj može se izbjeći samo ako Papandreou najavi uvođenje vrlo oštrih mjera za smanjenje deficita – ako ne bude tako, kriza će potpuno izmaći kontroli, zaključuje autor komentara u Financial Timesu.
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
