biznis
0

Za približavanje Evropskoj Uniji potreban znatno viši ekonomski rast

FENA
Ako Bosna i Hercegovina želi napredovati na putu ka Evropskoj uniji i smanjiti nivo siromaštva, potreban joj je znatno viši ekonomski rast u kontinuiranom intervalu.

Ovo je jedan od zaključaka iz specijalnog istraživanja Razvojnog programa UN-a (UNDP) u okviru Sistema ranog upozoravanja, rađenog na temu "Više posla, više radnih mjesta".

Istraživanje pokazuje da su proteklih godina usporeni ekonomski rezultati koje je BiH postizala u oblasti ekonomskog rasta. Visok nivo ekonomskog rasta neposredno nakon rata stabiliziran je posljednjih godina na oko pet posto, što je u velikoj mjeri povezano sa smanjenjem donatorske pomoći.

Ono što posebno zabrinjava je prestanak ubrzanog rasta prije postizanja nivoa iz 1991. godine i postojeća nesposobnost ekonomije da u potpunosti angažira radnu snagu u BiH ili iskoristi svoje postojeće zalihe kapitala. Uz postojeće stope, proći će mnogo godina prije nego se dostigne predratni nivo ekonomskog razvoja.

Promjene u nivou siromaštva također pokazuju znakove usporavanja. Iako apsolutne mjere siromaštva pokazuju da je stopa od 2000. godine pala s 19 na 17 posto, stopa siromaštva koja se mjeri na osnovu prihoda i dalje je visoka - više od 50 posto stanovništva iskazuje mjesečni prihod koji je manji od 500 KM.

Paralelno s tim ide i pogoršanje stanja u smislu ujednačenosti prihoda, posebno u Federaciji, što je ključno pitanje budući da raspodjela prihoda uvjetuje učinak koji ekonomski rast ima na smanjenje siromaštva. Porastom nejednakosti smanjuje se korist koju od ekonomskog rasta imaju siromašni.

Istraživanje UNDP-a pokazuje da je za ekonomske probleme u velikoj mjeri kriv stav politike, koji je rigidan i nedovoljno podsticajan za inovacije. Štaviše, zbog činjenice da brojni aspekti trenutnog okvira politike imaju korijen u Daytonskom sporazumu, ovi problemi su uveliko "zacementirani", pri čemu se alternativna rješenja za domaće donosioce odluka proglašavaju zabranjenima.

UNDP u izvještaju predlaže prilagođeniju ekonomsku politiku, utemeljenu na fleksibilnijem, ali promišljenijem upravljanju i planiranju ekonomijom, koja se prakticira drugdje u Evropi. Početna tačka u tom smislu mogla bi da bude konsolidiranje i razvijanje centralnih državnih kapaciteta i kompetencije te snažnog domaćeg liderstva.