S druge strane, obrazovne institucije nisu uspjele odgovoriti na potrebe privrednih grana i pripremiti buduće stručne osobe koje su im zaista potrebne i čija su zanimanja deficitarna.
Podaci koje je našem portalu dostavila Agencija za zapošljavanje Bosne i Hercegovine pokazuju da su najtraženija sljedeća zanimanja: diplomirani inženjer informatike i elektronike, telekomunikacija, saobraćaja, geodezije i geologije, zatim farmaceuti, diplomirani inženjeri građevine, kreditni službenici, knjigovođe i računovođe.
"Što se tiče zahtjeva iz inostranstva, najtraženiji su varioci, cjevari, izolateri, zidari, zavarivači, armirači itd. Oni su ujedno traženi i na domaćem trzištu rada, jer za ova zanimanja možemo reći da su deficitarna”, kazala je za Sarajevo-x.com Sanela Zeljković, portparolka Agencije za zapošljavanje BiH.
Prema njenim riječima, suficitarna zanimanja su trgovci, prodavači, bravari, konobari, ekonomski tehničari, gimnazijalci, mašinski i turistički tehničari.
"Sa visokom stručnom spremom, na birou za zapošljavanje ima najviše profesora geografije, profesora tjelesnog odgoja kao i kriminalista. Interesantno je spomenuti da je relativno visok broj nezaposlenih pravnika i ekonomista, ali su to ujedno profesije koje se najkraće zadržavaju na biroima”, ističe Zeljković.
Pojedina zanimanja su godinama evidentirana kao suficitarna, neka se relativno kratko zadržavaju, ali se brzo i vrate. Također, prisutan je i veliki broj osoba koje aktivno ne traže posao, nego su tu zbog različitih naknada i olakšica koje mogu dobiti kao nezaposleni. Na biroima se nalazi i određeni broj ljudi koji su zbog različitih faktora, kao što su privatizacija i stečaj, izgubili posao i teško je očekivati da će uskoro dobiti neko novo zaposlenje.
Prema posljednjim informacijama, broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini u aprilu je iznosio 493.144, što je skoro dvije i po hiljade više nego u martu ove godine.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
