Na osnovu dosadašnjih iskustava stvorenih u praksi stekli su se uslovi za značajnijim izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća što je obuhvaćeno ovim prijedlogom.
Njime je utvrđena je mogućnost prijenosa prava vlasništva nad stalnim sredstvom sa privrednog društva (preduzeća) u većinskom državnom vlasništvu na državne organe u slučajevima kada nadležna vlada odlukom utvrdi da je stalno sredstvo neophodno za službene potrebe državnih organa ili objekat komunalne infrastrukture.
U predloženom zakonu značajna novina je ponovno vraćanje izvorne nadležnosti agencija za privatizaciju i uspostavljanje dvostepenosti upravnog rješavanja, što je bitno za započetu privatizaciju preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju FBiH, koja se prema sadašnjim zakonskim rješenjima dovodi u pitanje.
Riječ je o preduzećima Aluminij, Bosnalijek, Krivaja, Fabrika duhana Mostar i Fabrika duhana Sarajevo, kao i neki od rudnika.
Novim zakonskim rješenjima se također precizira da preduzeća u kojima je sto posto državni kapital neće moći učestvovati u postupku privatizacije, dok sva ostala preduzeća sa manjim postotkom od toga mogu učestvovati u postupku privatizacije.
Sredstva ostvarena prodajom preduzeća ubuduće će biti prebacivana na poseban fond Investicijske banke FBiH, umjesto na ESCROW račun kao što je bilo do sada.
Od donošenja Zakona o privatizaciju preduzeća i njegovog stupanja na snagu prošlo je skoro deset godina. Dosadašnja praksa ukazala je na potrebu da se Zakon o privatizaciji izmjeni, pa je dosad je donijeto 11 zakona kojima se izmjenjivao ili dopunjavao taj zakon.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
