Loše prognoze
0

Vjekoslav Domljan: Kriza će i dalje potresati Balkan

Anadolija
Vjekoslav Domljan
Vjekoslav Domljan
Prof. dr. Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar i eminentni profesor ekonomije na univerzitetima u Sarajevu i Mostaru kaže u intervjuu za agenciju Anadolija (AA) da će se efekti svjetske ekonomske krize i dalje snažno odražavati na prostor Balkana i Bosne i Hercegovine.

Domljan za AA govori o ekonomskim prilikama u Bosni i Hercegovini i na Balkanu, te se osvrće na moguću ulogu Turske na ovim prostorima.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, kako kaže, vrlo loša. Izazvana je, prije svega, lokalnim faktorima, a dodatno pogoršana vanjskim faktorima. Po njemu, nažalost, ni ove godine neće biti ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini.

"Bosna i Hercegovina ove godine teži ka nuli i to je jako loše. Imajući u vidu da broj umrlih ovdje nadmašuje broj rođenih, desit će se da će nam dohodak po glavi stanovnika biti viši, ali ukupan dohodak će biti manji! Tešku ekonomsku situaciju u BiH, globalna kriza samo pogoršava. Gledajte, dvije trećine našeg izvoza odlazi u trokut Rim-Berlin-Beograd. Otud dolazi i dvije trećine našeg uvoza. No, problematično je što situacija u spomenutim zemljama, a radi se o Italiji, Hrvatskoj i Srbiji, dakle, u regiji, nije dobra. Posebice u Hrvatskoj gdje se očekuje negativna stopa rasta od vjerovatno -1. Dakle, to znači da će potražnja za našim robama biti na još nižoj razini", rekao je Domljan za AA.

Profesor Domljan posebno opasnim smatra činjenicu da je situacija u Hrvatskoj loša.

"Još uvijek nemaju adekvatan program izlaska iz krize. Nažalost, jer se to i na nas u BiH negativno održava", komentira profesor Domljan.

Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, Domljan nadalje smatra da ne postoji adekvatan programa izlaska iz krize.

"Adekvatan program bi sadržavao nekoliko tačaka kao što su fiskalna konsolidacija i fiskalna devalvacija. To znači smanjenje javnih rashoda i promjena strukture javnih rashoda. Druga stvar je partnerstvo javnog i privatnog sektora, posebice na lokalnoj razini, u gradovima, urbanim i ruralnim sredinama. Potrebno je da se urade određeni projekti u izgradnji fizičke i socijalne infrastrukture", istakao je Domljan.

Također, navodi on, neophodno je uspostaviti masovno poduzetništvo. Da bi se to postiglo potrebno je maksimalno pojednostaviti ulazak u poslovnu aktivnost u BiH.

"Preduzeće se mora moći osnovati klikom miša na kompjuteru, za jedan dan. Cijena osnivanja firme za mlade ljude do 35 godina mora biti samo jedna KM. Dalje, neophodna je i dokapitalizacija Razvojne banke FBiH. Ona treba osigurati gorivo za pokretanje bh. broda za dokapitalizaciju, novi dionički kapital i otvaranje kreditnih linija. Peta stvar je uspostava regionalnih klastera u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli, te Bijeljini i Banjoj Luci. Trebaju nam analize koje će pokazati da proboj trebamo praviti, prije svega, u oblasti reindustrijalizacije, proizvodnje hrane, proizvodnje softvera i oblasti proizvodnje kreativnih dobara", konstatira Domljan.

Profesor Domljan smatra da su strane kompanije i investicije od ključnog značaja za BiH.

"Gledano kroz analize, broj prijetnji je veći od broja prilika. Takvo stanje u BiH može se promijeniti samo sa stranim firmama i to kroz njihove alijanse sa domaćim kompanijama. A to znači dolazak stranih kompanija i stranog svježeg kapitala i novih znanja. To će nam pomoći da stvorimo izvozne snage BiH. Normalne zemlje prolaze u oblasti industrije kroz treću industrijsku revoluciju, kroz uvođenje robota. A vi znate koliko smo mi daleko od toga. Masovnih tvornica sa velikim brojem radnika ne možete više naći u svijetu. Radi se po novom modelu proizvodnje. Nažalost, mi nemamo svijesti da to uopće postoji, a kamoli da to realiziramo", objašnjava Domljan.

U svemu tome, po profesoru Domljanju, Republika Turska se nameće kao posebna šansa za Bosnu i Hercegovinu. Podsjeća na činjenicu da je Turska nedavno odlučila da će Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) donirati pet milijardi američkih dolara u svrhu rješavanja ekonomske krize.

"U ekonomskoj historiji, u razvoju poslije Drugog svjetskog rata, postojalo je 13 ekonomskih čuda. Po meni, 14 i 15 su rezervirane za Indiju i Vijetnam, a odmah iza je Turska. Turska je po svojim ekonomskim rezultatima na pragu da postane svjetsko ekonomsko čudo. Saradnja sa takvima je od iznimnog značaja za sve, pa i za BiH", zaključuje Domljan.